Uoči summita Europske unije sljedećeg tjedna, njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je Europu da u potpunosti preuzme svoju ulogu „mirovne sile“. „Europa mora odlučnije i ujedinjenije iskoristiti svoje prilike te upotrijebiti svoju moć kako bi oblikovala svijet na bolje“, rekao je Merz tijekom podnošenja izvješća o radu vlade u Bundestagu, piše Deutsche Welle.
Naglasio je kako je dogovor o mirovnom planu za Gazu pokazao da političko djelovanje čini razliku. Istovremeno, Evropa mora postati vojno snažnija, dodao je kancelar.
Merz: Ruska imovina za ukrajinsku vojsku
Šefovi država i vlada članica EU-a sastat će se u četvrtak i petak sljedećeg tjedna u Bruxellesu na redovitom jesenskom summitu. Podnošenje izvješća kancelara Bundestagu prije takvih summita uobičajena je praksa.
Glavna Merzova inicijativa na samitu bit će poziv na korištenje zamrznute ruske imovine. Još na sastanku na vrhu u Kopenhagenu početkom listopada izrazio je očekivanje da će se konkretne odluke o toj temi donijeti na summitu u Bruxellesu.
Kancelar predlaže da se imovina ruske Središnje banke u vrijednosti od 140 milijardi eura iskoristi za davanje zajmova kako bi se Ukrajini osigurala dodatna vojna oprema za obranu od daljnjih ruskih napada. „Ruski predsjednik Vladimir Putin mora shvatiti da nema dovoljno aduta u sukobu”, istaknuo je Merz.
Akcijski plan protiv hibridnih prijetnji iz Rusije
Njemačka vlada planira odgovoriti na prijetnje iz Rusije novim, sveobuhvatnim akcijskim planom za borbu protiv hibridnih prijetnji. Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravljat će o toj temi na svojoj prvoj sjednici za nekoliko dana, rekao je Merz.
Optužio je Rusiju da pokušava destabilizirati Njemačku i Europu – sabotažama, špijunažom, ubojstvima, kibernetičkim napadima i ciljanom dezinformacijom. „Čak i iz vaših redova“, poručio je Merz, obraćajući se zastupnicima desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu.
Reforme za jaču ekonomsku konkurentnost
Na samitu EU-a Merz se želi založiti i za napredak prema većoj gospodarskoj konkurentnosti unutar Europske unije. „Evropa će postati produktivnija samo ako provede temeljite promjene“, rekao je. To, prema njemu, znači: „Kraj pretjeranoj regulaciji, brži postupci, otvorena tržišta, više inovacija, više djelovanja, a manje oklijevanja.“
Kao predsjednik CDU-a, pozvao je Evropsku komisiju da predstavi dodatne konkretne prijedloge za smanjenje birokracije. Smatra da je Komisija na dobrom putu s dosadašnjim mjerama koje bi trebale smanjiti troškove za poduzeća za oko osam milijardi eura, ali da to nije dovoljno. „Potreban nam je sustavan pregled zakonodavnog okvira EU-a“, poručio je Merz.
Kritike zbog Merzove izjave o migracijama
U Bundestagu se, osim o izvješću o radu vlade, raspravljalo i o jednoj Merzovoj izjavi koja je ranije ovoga tjedna izazvala burne reakcije u Njemačkoj.
Tijekom posjeta saveznoj pokrajini Brandenburg u utorak, Merz je izjavio da je njegova vlada postigla velik napredak u području migracija, smanjivši broj novih zahtjeva za azil za 60 % između kolovoza 2024. i kolovoza 2025. Potom je dodao: „Ali naravno, još uvijek imamo taj problem s time kako nam izgledaju gradovi, i zato savezni ministar unutarnjih poslova sada radi na omogućavanju i provedbi deportacija u vrlo velikom opsegu.“
„Vrijeme je za malo više pristojnosti, gospodine Merz“, odgovorila mu je predsjednica Kluba zastupnika Zelenih Katharina Dröge. Po njezinu mišljenju, Merzova izjava bila je uvredljiva, diskriminirajuća i neprikladna.
Podrška iz CDU-a, ali i kritike iz koalicije
U odbranu kancelara stao je Jens Spahn, predsjednik Kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu: „Ne znam, kolegice Dröge, gdje putujete po Njemačkoj, ali na glavnim željezničkim kolodvorima i tržnicama ove zemlje posljedice ilegalnih migracija su, naravno, vidljive.“ Dodao je kako se ljudi tim pitanjima bave te da „moramo razgovarati o tome što to znači za ovu zemlju“.
Kritike na Merzovu izjavu stigle su i iz Kluba zastupnika Lijeve stranke. Predsjednik kluba Sören Pellmann poručio je kancelaru: „Očita pogreška u vašoj formulaciji nije bila samo netačna, nego predstavlja i udarac za našu demokratiju.”
No, Merz se nije suočio s kritikama samo iz opozicionih stranaka – zamjerke su stigle i iz redova njegovih koalicijskih partnera, Socijaldemokratske stranke (SPD).
„Kad kancelar u istom dahu spomene migracije, deportacije i takozvani izgled gradova, to nije puka nespretna izjava”, rekla je Rasha Nasr, glasnogovornica za migracijsku politiku Kluba zastupnika SPD-a, za magazin Der Spiegel. „To je poput šibice bačene u već zapaljivu raspravu“, dodala je.
Stvaranje neprijateljske klime
Posebno se problematičnim pokazao pojam koji je Merz koristio – Stadtbild (izgled grada). Prema sociologinji Nini Perkovski s Hamburškog sveučilišta, taj pojam funkcionira kao eufemizam za „vidljivu prisutnost osoba koje se percipiraju kao ne-Nijemci ili nebijelci, bez obzira na njihovo stvarno državljanstvo“.
Za portal tagesschau.de, Perkovski je izjavila da taj izraz nije neutralan ni deskriptivan, nego stvara kolektivni osjećaj nelagode zbog vidljivih razlika, čime se legitimiraju mjere poput deportacija kao nužna reakcija na navodno „narušeni poredak“. „To stvara klimu koja potiče rasističko neprijateljstvo i napade“, upozorila je Perkovski, piše Deutsche Welle.
(TBT)
