
Dobitnik ovogodišnje prestižne nagrade bit će objavljen u petak 10. oktobra, no u danima prije toga bit će objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za medicinu, fiziku i hemiju.
Neki drže da bi Nobela za mir trebao dobiti američki predsjednik Donald Trump. Drugi misle da bi tu najprestižniju počast morala dobiti talijanska pravna znanstvenica Francesca Albanese, posebna izvjestiteljica UN-a za okupirane palestinske teritorije. Peticiju da se ona i liječnici koji rade u Gazi proglase nobelovcima do prošle jesedmice potpisalo više od milion ljudi.
“Kao ljudi iz cijelog svijeta, vjerujemo da Francesca Albanese i liječnici koji brinu o ljudima u Gazi zaslužuju Nobelovu nagradu za mir za svoj rad”, stoji u opisu peticijske kampanje.
Za Nobelovu nagradu Albanese je nominiralo više predlagača. Među njima su tuniski Nacionalni kvartet za dijalog – koji je Nobela za mir dobio 2015. godine – kanadska stranka NDP, Međunarodna mreža za djelovanje civilnog društva itd…
Na žalost niko iz Sarajeva nije potpisao takvu peticiju niti se oglasio o kandidaturi Franceske Albanese. Iako je Albanese ove godine posjetila Sarajevo i Srebrenicu, u vrijeme komemoracije u Potočarima, te na mnogim međunarodnim skupovima govorila o genocidu u Srebrenici komparirajući taj zločin sa genocdimo u Gazi, te javno nosila „cvijet Srebrenice“ u znak solidarnosti i podrške žrtvama srebreničkog masakra, niko je iz Sarajeva nije podržao na način solidarnosti sa žrtvama Gaze.
Stoga, ako Albanese ne bude dobila Nobelovu nagradu za mir krivica ide na dušu sarajevskoj inteltualnoj eliti koja se prilično indolentno ponijela u odnosu na genocid u Gazi.
Očito su (pre)šutjeli zbog svog servilnog odnosa prema američkoj politici. Tako politička elita smatra da je dovoljno da su odbili prijedlog Željke Cvijanović da Predsjedništvo BiH nominira američkog predsjednika Trumpa za nagradu.
Trump je ove sedmice rekao da bi bila “uvreda” za Sjedinjene Američke Države da on ne osvoji Nobelovu nagradu za mir, no stručnjaci u Oslu, gdje je sjedište odbora koje odabire dobitnike, tvrde da Trump u stvarnosti nema izgleda zbog svoje politike “Amerika na prvom mjestu” i stila koji izaziva podjele.
“To je posve nezamislivo”, kazao je za AFP Oeivind Stenersen, povjesničar koji je istraživao nagradu i pisao knjige o njoj.
“Nobelova nagrada za mir tiče se obrane multilateralne saradnje, na primjer u Ujedinjenim narodima, a Trump krši to načelo, on slijedi svoj vlastiti put, unilateralno”, dodao je.
Američki lider tvrdi da je okončao šest ili sedam ratova u isto toliko mjeseci, za što stručnjaci kažu da je uvelike pretjerano.
Deseci hiljada ljudi mogu nominirati kandidata za Nobelovu nagradu za mir.
Ove godine je nominirano 338 pojedinaca i organizacija, no njihova se imena 50 godina drže u tajnosti.
Haggag je rekao da bi nagrada trebala otići akterima koji potiho djeluju iza kulisa.
Naglasio je da Nobelov odbor treba skrenuti pažnju na “rad lokalnih mirotvoraca na terenu”.
“To su zaboravljeni akteri mnogih zaboravljenih sukoba u svijetu”, dodao je, navodeći kao primjere Sudan, Sahel i zemlje Afričkog roga: Somaliju, Etiopiju i Eritreju.
Mreža volontera Emergency Response Rooms, koji u Sudanu stavljaju na kocku vlastite živote kako bi nahranili ljude i pomogli im izdržati rat i glad, jedna je takva skupina, istaknuo je.
Neprofitne organizacije poput Odbora za zaštitu novinara (CPJ) i Reportera bez granica (RSF) bi također mogle biti nagrađene nakon smrtonosne godine za izvjestitelje, naročito u Pojasu Gaze.
“Nikada prije nije toliko novinara ubijeno u jednoj godini”, rekla je Nina Grager, čelnica instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO).
Nobelova nagrada za mir prošle je godine dodijeljena japanskoj organizaciji preživjelih u atomskim napadima Nihon Hidankyo zbog napora za zabranu nuklearnog oružja.
(TBT)






