Dok svijet svjedoči stravičnim scenama u Gazi i očekuje prekid vatre u Ukrajini, afrički kontinent je tradicionalno u sjeni. Sudan je 2023. ponovno utonuo u građanski rat koji je izbio u pokrajini Darfur gdje se od 2003. do 2005. dogodio genocid u kojem je stradalo 200.000 Darfuraca, a milijuni protjerani. Građanski rat je sada doveo zemlju na rub humanitarne katastrofe.
Prema podacima World Food Programme, glad je prvi put potvrđena u avgustu 2024. u kampu za izbjeglice Zamzam. Obitelji zarobljene u opkoljenom glavnom gradu države El Fasheru suočavaju se s glađu, a Svjetski program za hranu (WFP) već više od godinu dana ne može dostaviti pomoć u hrani cestom. Ukupno 24,6 miliona ljudi (oko polovica stanovništva) suočava se s akutnom nesigurnošću u opskrbi hranom, dok se 637 000 (najviše u svijetu) suočava s katastrofalnom razinom gladi.
Organizacije za ljudska prava navode da su uvjeti gladi u Sudanu dodatno pogoršani djelovanjem Snaga za brzu potporu (RSF), koje pljačkaju gradove i uništavaju žetvu, dok je sudanska vojska ograničila dostavu humanitarne pomoći blokirajući isporuke hrane u područja pod kontrolom RSF-a, čime je ozbiljno otežan pristup pomoći koja spašava živote, izvještava Express.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 700.000 djece suočilo se s akutnom pothranjenošću od početka rata. UN također izvještava da je Sudan tijekom rata zabilježio povećanje od 500 posto u broju potvrđenih slučajeva ubojstava, seksualnog nasilja i novačenja u oružane skupine. Ukupno je više od 9 miliona ljudi raseljeno zbog gladi i rata.
Ko, s kim, protiv koga
Građanski rat u Sudanu započeo je 15. travnja 2023. između dviju suparničkih frakcija vojne vlasti. U sukobu sudjeluju Sudanske oružane snage (SAF), koje predvodi general Abdel Fattah al-Burhan, te paravojne Snage za brzu potporu (RSF), kojima zapovijeda Mohamed Hamdan Dagalo (poznat kao Hemedti), a koji također vodi širu koaliciju Džandžavida. U sukob su uključene i brojne manje oružane skupine.
Borbe su se najviše koncentrirale u glavnom gradu Kartumu, gdje je sukob i započeo velikim bitkama, te u regiji Darfur. Brojni civili u Darfuru su ubijeni u okviru tzv. masakra nad Masalitima, koje su mnogi opisali kao etničko čišćenje ili genocid. Sudan je opisan kao zemlja pogođena najgorom humanitarnom krizom na svijetu. Dana 7. januara 2025., Sjedinjene Američke Države objavile su da su RSF i njima savezničke milicije počinile genocid.
Haos od nastanka države
Od stjecanja nezavisnosti 1956. godine, Sudan je trpio kroničnu nestabilnost, obilježenu s 20 pokušaja državnog udara, dugotrajnim vojnim režimima, dvama razornim građanskim ratovima i genocidom u Darfuru. Trenutačni rat izbio je usred napetosti oko integracije RSF-a u redovnu vojsku, nakon puča 2021. godine, i započeo je napadima RSF-a na vladine objekte u Kartumu i drugim gradovima. Glavno gradsko područje ubrzo je bilo podijeljeno između dviju zaraćenih frakcija, a general al-Burhan premjestio je svoju vladu u Port Sudan.
Međunarodni napori – uključujući Deklaraciju iz Džede u svibnju 2023. – nisu uspjeli zaustaviti sukobe. U rat su se uključile i različite pobunjeničke skupine: SPLM–Sjever (frakcija al-Hilu) napala je SAF na jugu;Pokret Tamazuj pridružio se RSF-u; SAF je dobio podršku pojedinih frakcija Pokreta za oslobođenje Sudana i Pokreta za pravdu i jednakost. Do kraja 2023., RSF je kontrolirao veći dio Darfura i napredovao u Kartumu, Kordofanu i Geziri. Početkom 2024., SAF je ponovno stekao zamah, ostvario uspjehe u Omdurmanu, te do ožujka 2025. ponovno zauzeo Kartum, uključujući predsjedničku palaču i zračnu luku. Unatoč obnovljenim pregovorima, trajan prekid vatre nije postignut, a rat i dalje traje, s teškim humanitarnim posljedicama i sve većim regionalnim implikacijama.
Strano uplitanje
Strano uplitanje u sukob u Sudanu uključuje isporuke oružja iz Kine, Rusije i Turske. Regionalnu potporu RSF-u pružaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Čad, dok Egipat podupire SAF, usred sve većih regionalnih napetosti.
Rat je izazvao ogromnu humanitarnu krizu, obilježenu ekstremnim nestašicama hrane, vode, lijekova i pristupa pomoći, masovnim zatvaranjem bolnica, izbijanjem bolesti, masovnim raseljavanjem, pljačkom humanitarnih zaliha, te gotovo potpunim kolapsom obrazovanja i infrastrukture. Više od polovine stanovništva sada je u hitnoj potrebi za pomoći.
Postoje sve češći pozivi na: povećanje humanitarne pomoći, pravnu zaštitu humanitarnih radnika, podršku izbjeglicama i zaustavljanje isporuka oružja RSF-u, osobito iz UAE-a. I SAF i RSF vode sofisticirane kampanje dezinformacija putem društvenih mreža, lažnih snimki i AI-generiranog sadržaja, kako bi manipulirali javnim mišljenjem, diskreditirali protivnike i utjecali na međunarodnu percepciju.
Kao odgovor na sukob, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Europska unija uvele su sankcije protiv pojedinaca, kompanija i entiteta povezanih sa SAF-om i RSF-om, zbog kršenja prekida vatre, kršenja ljudskih prava i destabilizirajućih aktivnosti.
(TBT)
