Iako to ustav ne predviđa, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odlučio se kandidirati za još jedan mandat na čelu države.
Na predsjedničkom položaju Erdoğan vlada Turskom od 2014. godine, a prethodno je obnašao dužnost premijera još od 2003. Na posljednjim predsjedničkim izborima Erdoğan je osvojio 52,1 posto glasova, a njegov sekularni suparnik Kemal Kilicdaroglu 47,9 posto, a prema zakonu, morat će napustiti dužnost 2028., kada mu ističe sadašnji mandat.
Naime, važeći ustav, koji je 2017. godine Tursku transformirao iz parlamentarne u predsjedničku republiku, ograničava pravo šefa države da se kandidira za treći mandat. Recep Tayyip Erdoğan, koji se ponovno kandidirao 2023. godine, već je iscrpio limit, međutim, 22. juna glasnogovornik vladajuće stranke Stranke pravde i razvoja (AKP) Ömer Çelik bez ustručavanja je izjavio: “Naš predsjednički kandidat na sljedećim izborima je Recep Tayyip Erdoğan,” piše Jutarnji list.
Uskoro je iz vladajućih krugova stiglo dodatno objašnjenje. “Predsjednik Erdoğan će se moći ponovno kandidirati za još jedan mandat, pod uvjetom da parlament u Ankari raspiše prijevremene izbore prije isteka njegovog trenutačnog mandata ili ako se ustav izmijeni kako bi mu se omogućila ponovna kandidatura za nešto više od dvije godine, izjavio je Mehmet Uçum, glavni savjetnik turskog predsjednika.
Uçum, koji je i zamjenik predsjednika Predsjedničkog savjeta za pravnu politiku, naveo je za agenciju Anadolija da je ustavom predviđen izuzetak koji bi Erdoganu omogućio novu kandidaturu, iako je već obavljao funkciju u dva uzastopna mandata. Prema njegovim riječima, redovni parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj ne bi trebali biti održani 14. maja 2028. godine, kako se očekuje, već tjedan dana ranije, 7. maja ili čak u aprilu, čime bi postali prijevremeni.
Pravnici traže način
Za svaki slučaj, u opticaju je i promjena ustava. U maju prošle godine, Erdoğan je sazvao poseban pravni odbor za izradu novog ustava. Kako je online publikacija T24 izvijestila 3. juna ove godine, odbor je već završio svoj rad i priprema se predstaviti paket predsjedniku, koji će potom finalizirati inicijativu u skladu sa svojim prijedlozima. Između ostalog, mogu se izmijeniti i odredbe koje se odnose na postupak predsjedničke nominacije.
U međuvremenu, za podnošenje novog ustava na referendum potrebno je 360 glasova od 600 u parlamentu, dok je za izravno usvajanje potrebno 400 glasova. AKP ima samo 277 mjesta, a saveznici vladajuće stranke osiguravaju preostalih 51 glas. Mogla bi odlučiti prokurdska Stranka za jednakost i demokratiju naroda (HEPD) uz čiju pomoć se može postići dvotrećinska većina, a trenutno je u tijeku bitka za njezinu naklonost.
Iako je zatvore napunio Kurdima optuženim za separatizam – ponekad bez ozbiljnih dokaza – sada bi se mogao dogovoriti s njihovim predstavnicima. Prema procurjelim informacijama, planirano je da novi ustav uključi “formule koje podržavaju proces rješavanja” kurdskog pitanja u Turskoj.
Mlađi sin Bilal
Bloomberg je u februaru pisao da se kao nasljednik sve češće u posljednje vrijeme spominje Erdoganov mlađi sin Bilal (44). Otac ga je tokom posljednjeg mandata uključivao u svoju pratnju tokom sve većeg broja inozemnih putovanja, od susreta sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom do posjeta Pakistanu, Maleziji i Kataru.
“Bilal, koji ima magisterij iz javne politike sa Univerziteta Harvard, prima neformalnu obuku za političko vodstvo i gradi mrežu lojalista”, objavio je Bloomberg, ali izgleda da je ova opcija stvar prošlosti.
Pripreme za moguće izbore započele su proteklog vikenda, na konferenciji vladajućeg AKP-a, od 26. do 28. juna. Osnovana prije gotovo četvrt stoljeća, AKP se sada suočava s pitanjem obnove povjerenja kod birača. Kako bi pokazala državotvornost komponirana je i pjesma, koja govori o predanosti stranke svom narodu već četvrt stoljeća, uspješno vodeći zemlju kroz teška vremena, čak i kada svijet gori. A sve je to, kako glasi glavni stih, “zahvaljujući legendarnom i velikom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu”.
Sudjelovali su članovi turske vlade, koji su referirali o četiri teme: sigurnosti, razvoju, gospodarstvu i stanju društva. Na tematskim sesijama nadležni ministri predstavili su izvješća o svojim aktivnostima i odgovarali na pitanja publike, a na kraju je govorio Erdoğan: “AKP je knjiga zvana Turska. Ova knjiga ima jedan uvez, jednu traku za uvez, jedan fascikl, jednog autora, zajedničku dušu, zajednički osjećaj. Naš put je jedan, naš smjer je jedan, naš cilj, naša svrha, naše odredište su jedno. Hodat ćemo ovim putem zajedno sa svima koji žele slijediti ovaj put”, poručio je svojim najvjernijim sljedbenicima.
Opozicija puše za vrat
Iako je autoritarni vladar, Erdoğan je jedan od najvažnijih državnika u sadašnjoj Evropi. Pri kraju su i pripreme za summit NATO-a zakazan za 7. i 8. jula u Ankari, a ako ovaj važan događaj prođe bez problema, to će mu dati značajan poticaj. Pogotovo ako glavni gost, američki predsjednik Donald Trump, nastavi davati izjave poput ove: “Ne bih išao (na summit NATO-a), ali me je Erdoğan pozvao… Otići ću iz poštovanja prema predsjedniku.”
A Trumpov potpredsjednik JD Vance najavio je da SAD prodaju američkih borbenih zrakoplova F-35 Turskoj, koja je 2019. godine blokirana. Prošlog marta, na sastanku Recepa Tayyipa Erdoğana i Donalda Trumpa, pitanje borbenih aviona bilo je na dnevnom redu da bi u decembru američki ambasador u Turskoj Tom Barrack izjavio da Ankara želi potpuno napustiti ruske napredne sisteme protivzračne obrane S-400 kako bi utrla put kupnji američkih borbenih aviona.
(TBT)
