Izjave Milorada Dodika povodom odluke Zemaljskog muzeja BiH o doniranju prihoda od Sarajevske hagade za pomoć civilima u Palestini otkrivaju nekoliko problematičnih aspekata njegovog političkog djelovanja i stavova, a posebno je znakovito da se u ovoj kritici pridružuje i kontroverzni poslovni čovjek procionistički nastrojen Amir Gross Kabiri, kojeg je u BiH političku i ekonomsku sferu uveo Dragan Čović, preko jedne bliske infiltrirane saradnice, piše Logicno.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dosljedno se pozicionira kao izričiti podržavatelj izraelske politike. Kao što se može vidjeti iz njegovih javnih nastupa, on bezuvjetno podržava pravo Izraela na “samoodbranu” – na Palati RS-a čak bila istaknuta zastava Izraela u znak podrške.
U intervjuima za izraelske medije, Dodik je izjavio da događaji u Gazi ne predstavljaju genocid, što je u direktnoj suprotnosti s mišljenjem brojnih međunarodnih organizacija za ljudska prava.
Dragan Čović i Amir Kabiri – Sprega politike i kontroverznog kapitala
Posebno je problematično što se u političko-gospodarskoj sceni BiH ističe uloga Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, koji je otvorio vrata kontroverznom izraelskom biznismenu Amiru Grossu Kabiriju. Čović, čija je politička karijera prema nekim izvorima obilježena “plivanjem u kriminalnim radnjama”, omogućio je Kabiriju preuzimanje mostarskog Aluminija i drugih značajnih privrednih resursa u Hercegovini.
Prema političkim analitičarima, “scenarij je to po kojem Dodik na istoku, a Čović na jugu drže ventile i linije nafte i naftnih derivata, a Bosnu i Hercegovinu kao energetskog taoca osobnih interesa strateških partnera”, pišu hrvatski mediji. Ovakav odnos otvara ozbiljna pitanja o stvarnim motivima iza kritike humanitarne pomoći Palestini.
Amir Gross Kabiri – Kontroverzni saveznik pod čijim se “kišobranom” odvija rasprodaja Hercegovine
Amir Gross Kabiri, predsjednik M.T. Abraham Group i vlasnik mostarskog Aluminija, proglašen je gospodarstvenikom godine 2022. godine. Kabiri, koji za sebe kaže da je “Izrael moja domovina, Mostar moj dom“, postao je jedan od najutjecajnijih stranih ulagača u BiH nakon što je preuzeo mostarski Aluminij.
Međutim, ono što se rijetko spominje u njegovim javnim nastupima jest da je za Kabirijem izdana potjernica u Izraelu zbog optužbi za financijski kriminal. Unatoč tome, on je uz podršku Dragana Čovića u BiH stekao značajan ekonomski i politički utjecaj, čak je postao inicijator pokretanja Gospodarske komore države Izrael u Bosni i Hercegovini. Financira nogometni klub i želi ulagati u medije kako bi “ispravno” informirali građane BiH.
Kabiri je također izrazio interes za preuzimanje mostarskog aerodroma, što dodatno pokazuje njegovu ambiciju za proširenje poslovnog carstva u BiH, a sve to uz političku podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića, koji faktički prepušta gospodarske resurse Hercegovine opasnom cionističkom režimu kojeg danas cijeli svijete osuđuje.
Problematični aspekti zajedničke kritike humanitarne pomoći
Činjenica da se u kritici humanitarne pomoći Palestincima ujedinjuju Dodik, političar pod međunarodnim sankcijama, i Kabiri, poslovni čovjek za kojim je raspisana potjernica zbog gospodarskog kriminala u Izraelu, uz prešutnu podršku Čovića koji je otvorio vrata takvom kapitalu, baca dodatno svjetlo na ovu situaciju.
U cijeloj priči su bitne tri činjenice:
Dok se Zemaljski muzej odlučio donirati sredstva za pomoć civilima u teškoj humanitarnoj krizi, ova trojka to tumači isključivo kroz političku prizmu kao “čin protiv Izraela”. Ovakvo tumačenje zanemaruje humanitarnu dimenziju pomoći civilima koji pate.
Kabirijev položaj kao istaknutog izraelskog biznismena u BiH, uz podršku Čovića koji mu je otvorio vrata, dovodi do situacije u kojoj se nacionalni resursi prepuštaju osobi s upitnom prošlošću, dok se istovremeno kritiziraju humanitarne inicijative.
Hagada je simbol preživljavanja progona i stradanja, što bi trebalo pobuditi empatiju prema svim narodima koji trpe nasilje. Ironično je da akteri koji su uključeni u kontroverzne političke i ekonomske aktivnosti koriste zaštitu židovske kulturne baštine kako bi se protivili pomoći civilnim žrtvama.
Da zaključimo
Zajednički nastup Milorada Dodika i Amira Grossa Kabirija protiv humanitarne pomoći palestinskim civilima, uz podršku Dragana Čovića koji je omogućio Kabiriju da uđe na tržište BiH i preuzme strateške gospodarske resurse, otkriva kompleksnu mrežu političkih i ekonomskih interesa.
Čović, koji se u svojoj političkoj karijeri našao na meti kritika zbog “sudskih epizoda i epiloga” koji su “dokaz da on preko šeme odanih kadrova, od vrha do dna drži pravosudne ventile zatvorenima”, stvara politički okvir u kojem je moguće da kontroverzni strani kapital preuzima ključne privredne resurse.
Ovaj slučaj kritike humanitarne pomoći Palestini tako postaje samo vrh ledenog brijega u mnogo dubljem problemu političko-ekonomskih veza i interesa koji dominiraju političkom scenom BiH, često nauštrb stvarnih humanitarnih vrijednosti i interesa građana.
Zato nas ni ne čude policijske intervencije u Zapadnoj Hercegovini gdje strani lobiji čiste teren za svoje kadrove koji će preuzeti vlast, Republiku Srpsku i Zapadnu Hercegovinu.
Kada se sve to završi, trebat će počistiti ovaj teren od konstitutivnih naroda BiH, tako što će Srbe i Hrvate ugurati u rat s Bošnjacima. Nakon čišćenja, možda se pojave cionističke kolonije po našoj zemlji, kao što niču kao gljive poslije kiše diljem okupirane Palestine.
(TBT)
