Jednom je Alija Izetbegović nazvao sarajevske medije ‘kloakom’. „A da nije kanalizacije ni palata ne bi tako blistala u svom sjaju“, rekao je Izetbegović u jednom intervjuu odgovarajući na pitanje novinara kako podnosi medijsku harangu koju su protiv njega vodili, prije svih, urednici sarajevskih političkih tabloida Senad Avdić, Slobodna Bosna, i Senad Pećanin, Dani.
ZVALI SMO IH SOROŠĆAD
To je bilo vrijeme ranih poratnih godina kada je printanim medijima bilo vrlo teško opstati na tržištu zbog slabe kupovne moći građana, a potom i nedostatka adekvatne infrastrukutre za prodaju novina. Nije bilo marketinga osim nekoliko državnih komapnija koje su preživjele rat, poput Fabrike duhana i Pivare.
Pored toga ova dva tada najutjecajnija lista u BiH i nisu se prodavala izvan Sarajeva jer skoro da i nisu imali čitalačku publiku u provinciji. Osim možda u „crvenoj“ Tuzli.
Tako da je bilo čudo kako su se uopće štampali. Naravno, sumnjalo se na strane donacije koje nikad nisu obznanjene. Zato su ovi novinari sebi priskrbili pošprdan nadimak „sorošćad“.
Tek prošle godine, nakon objavljivanja knjige ‘Koliko je moćan Soros’, autorica Emily Tamkin je opisala jednu manje poznatu ali šokantnu epizodu iz života kontroverznog filantropa, kada je, mimo svojih načela, pomogao Sarajevu koje je krvarilo pred očima svijeta. Prema njenim tvrdnjama Soroš je Sarajevu donirao 50 miliona dolara. Njegovim fondom u Sarajevu upravljali su Miro Purivatra i Boro Kontić. Oni su finansirali i donirali novac za neke sarajevske medije, a najviše novca su donirali Slobodnoj Bosni i Danima.
Pored toga Alija Izetbegović je javno prozivao Senada Avdića da vrati „Merhametu“ 400.000 KM koliko mu je donirano/posuđeno za štampanje tokom rata Slobodne Bosne.
Paradoksalno je da danas Slobdona Bosna, koja gezistira kao potral, podržava politiku predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Dok je Pećanin prodao svoje novine Sarajevskoj Pivari koje su prošle godine ugašene.
ZVIJEZDE GRANTA
I nakon Sorosa međunarodna zajednica je finansijski podržava novodne nezavisne medije u Sarajevu, a među njima najistknutija je bila Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). No, odmah po preuzimanju mandata predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump donio je odluku o obustavi aktivnosti ove angencije. Prema zvaničnim infromacijama samo u prethodne četiri godine USAID je uložio 400 miliona u projekte u našoj zemlji.
Izravnu pomoć od USAID-a dobivali su mediji koji su članovi udruženja Umbrella su i portali Tačno.net, Spin.info, Inforadar, Hercegovina.info, Gerila, Žurnal, Capital, Direkt, eTrafika.net., Fokus, Infoveza, Interview.
Također, neki od najvećih medija koji su već godinama unazad redovno bili podržavani od USAID-a su i portali poput Buke i Centra za istraživačko novinarstvo(CIN).
Općaje ocjena da s izuzetkom možda dva posljednja navedena, većina ovih portala zvuči nepoznato i većina njih je na bh. medijskoj sceni ostala na vrlo skromnom nivou, s tek jedva nekoliko stotina čitanja i gotovo nepostojećim utjecajem na javnost.
Ključna figura ovog projekta je Eldin Karić kao direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT. Neki sarajevski mediji tvrdili su da je Karić godišnje dobivao milion eura donacije za svoj rad. Dok je Bakir Izetbegović u jednom intervjuu ustvrdio da nekoliko medija dobiva godišnje 9 miliona dolara od ‘stranaca’ da bi satanizirali njega i njegovu stranku SDA. U biti Izetbegović je mislio na naprijed nabrojane medije.
Ovi mediji su trenutno ‘riba na suhom’ i njihov opstanak je veoma neizvjestan.
BOŠNJACI UMEDIJSKOM MRAKU
Najzvučnije medijsko gašenje desilo se zatvaranjem Bošnjačke radio i televizije (BRT). Ona je ugašena po diretivi tadašnjeg visokog predstvanikau BiH Wolfganaga Petricha, što se smatra presedanom u postkomunsitičkoj praksi.
Iakoje ta televizija bila u nastajanju i njen program nije bio dosegao standarde, pa tako ni gledanost drugih sarajevskih televizija ipak je bila postala ‘trn u oku’ međunarodnoj zajednici koja je tada izravno kontrolirala elektronske medije preko Ragulatorne agencije (RAK) i sebi uzimala za pravo da nadzire, arbitrira i sankcionira printane medije pod izgovorom ‘širenja govora mržnje’.
Ali pošto je nominalno šef ove televizije bio Džemaludin Latić, koji je tada imao imidž nezvaničnog ideologa SDA, ova televizija je bila dodatno u fokusu javnosti.
Malo je poznato da je glavni grijeh ove televizije bilo preuzimanje i emitiranje programa iranske televizije
SAHAR u trajanju od par sati.
Opoziconi mediji, posebno Slobodna Bosna i Dani, pisali su o milonskim donacijama za ovu televiziju. Međutim radilo se o donaciji katarskog emira (samo!) od milion dolara. U BRT se nisu desili pronevjere, jer je donacija uredno utrošena u televizijsku opremu i opremu studija, ali se ipak sumnjičio Mensur Brdar, tadašnji dirketor sedmičnog nacionalnog lista ‘Ljiljan’, da je nenamjenski preusmjerio i utrošio određena sredstva u ovaj list.
Međutim, gašenjem televizije BRT oslikava jedno vrlo teško vrijeme kada su se islamofobni oblaci bili nadvili nad Sarajevom. Taj pristisak je posebno bio usmjeren na predsjednika SDA Aliju Izetbegovića koji se morao povući iz Predsjedništva BiH ‘zbog bolesti’ i stranku prepusti Sulejmanu Tihiću.
Ovaj događaj nikad nije adekvatno istražen i eleboriran, ali se može uporediti sa sadašnjim trenutkom kada je SDA, koju vodi Bakir Izetbegović, prilično grubo izbacila iz vlasti.
Nakon što je Bakir Izetbegović preuzeo vođstvo SDA dobio je finansijsku pomoć od turskog predsjednika Racepa Tayipa Erdogana u iznosu od 10 miliona eura da pokrene nove medije. To se i reliziralo, pa su u Sarajevu pokrenuti dnevni i semdični listovi Faktor i STAV. Navodno su pokrenuti da bi konkurirali Dnevnom Avazu, koji je također nastao od donacije nepoznatog iznosa od same SDA.
Oba lista su ugašena i egzistiraju kao internet portali. Nedavno je došlo i do smjene urednika STAVA Filipa Mursela Begovića što je vrlo znakovito. Moguće je da je njegova smjena bila samo nagovještaj za gašenje Al Jazeere Balkans . Jer je Edhem Fočo, kao direktor Al Jezeere, u svom odjavnom postu na FB napisao da je moguće da se ‘ista ekipa naovinara reinkarnira u nekom drugom formatu’. Špekulira se da bi to mogla biti ispostava TRT-a u Sarajevu.
Kako god, Al Jezeera Balkans je sa 40 miliona KM godišnjeg budžeta bila rekorder po primljenim donacija.
Sarajevska poratna medijska scena je zaista bila surova i ostrašćena, ali više od toga je za opoganjena – najčešće zbog donacija i stranih plaćenika!
(TBT, Istraživački tim)
