BUSINESS
U Kini je već funkcionalno preko 20.000 kilometara brze
pruge – više nego u cijelom ostatku svijeta zajedno – a do 2025. u planu je
postavljanje još dodatnih 15.000 kilometara… Ipak, postoji ozbiljan problem
koji prijeti da anulira postignuto
FOTO: (Reuters)
“Ovo su polja nade”, rekao je Fu Ženan, čovjek
koji je 25 godina nadgledao građevinare u centralnoj Kini. Prije tri godine,
kada je završio radove na prilagođavanju autoputa novoj brzoj prigu, odlučio je
da promijeni industriju.
Odjednom, Ženan je uvidio da će oko nove željezničke stanice
niknuti grad, pa je izgradio jednostavnu kuću, koju u odgovarajućem trenutku
planira da pretvori u kompleks za 5.000 ljudi.
Prije samo deset godina, većina kineskih gradova još uvijek
nije bila povezana brzim vozovima. Danas, u Kini je već funkcionalno preko 20.000
kilometara brze pruge – više nego u cijelom ostatku svijeta zajedno! Do 2025. u
planu je postavljanje još dodatnih 15.000 kilometara.
Podjednako nevjerovatan je i razvoj urbanih centara duž
čitave željezničke mreže. Gotovo oko svake stanice, praktično ni iz čega niču
poslovni i rezidencijalni kvartovi.
Kineski urbanisti nadaju se da će željeznički gradovi i
dalje nicati, premda malo sporije, na sličan način kao u Americi i Britaniji u
19. vijeku. Ipak, u žurbi da izgrade što prije, velika količina otpada je neizbježna
nus-posljedica.
Glavno pitanje jeste: “Da li dobitak prevazilazi
gubitke?”
Prije pet godina, kada su najpopunjenije brze linije počele
da rade, rezultat je bila izuzetno dobro povezana ekonomija. Ipak, što se
dublje zalazi u unutrašnjost Kine, rizici od pretjeranog investiranja su sve
veći.
U tri najnaseljenije oblasti – oko Pekinga, Šangaja i
Guangdžoua – život i preduzetništvo razvijaju se oko željezničkih sistema. Uslijed
toga, život unutar ovih gradova postao je veoma skup, dok je u okolnim
“satelitskim” gradovima iz kojih se u centar vozom stiže za samo
dvadesetak minuta, cijena življenja može biti i do 70 odsto niža. Rezultat
takvog jaza jeste da oko 75 miliona ljudi živi u oblasti na sat vremena željeznicom
od centra Šangaja.
Ankete su pokazale da više od 50 odsto putnika putuje iz
čiste potrebe, prevashodno zbog posla. To je svakako dobro za ekonomiju i
ukoliko se nastavi ovim tempom, prema procjenama Svjetske banke, produktivnost
poslovanja samo u priobalnim regionima porast će za 10 odsto.
FOTO: (Beta)
Ipak, u nekim slučajevima, prevelike ambicije dovode do
prevelikih troškova. Iako su kineskim kompanijama predstavljene procjene prema
kojima je daleko isplativije graditi pruge za vozove koji idu 250 km/h, umjesto
350 km/h, odgovor nije bio adekvatan, pa su dugovi Kineske željezničke
korporacije već dostigli 4 biliona juana (6 odsto BDP).
Uprkos nevjerovatnom rastu duga, ekspanzija kineske željeznice
još je ambicioznije nego u prošlosti. Zbog toga, period do 2025. biće ključan
za Kinu. Ukoliko se zaduživanje nastavi ovim tempom, ne samo da će plan za
45.000 kilometara ukupne dužine mreže do 2035. biti nemoguć, već će možda
povući i čitav sistem u bankrot.
(TBT/Economist Magazine)
