Američki predsjednik Donald Trump ne prestaje šokirati svijet svojim potezima otkako je 20. januara ove godine preuzeo vlast i zasjeo u Bijeloj kući.
Njegovom novom izvršnom uredbom, koju je potpisao prije cca dvije sedmice, omogućuje se američkim kompanijama skorija tržišna eksploatacija dubokog mora. Time njegova administracija ide protiv dosadašnjeg međunarodnog konsenzusa koji je predviđao da se s vađenjem sirovina iz dubokog mora smije početi tek kada Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) donese odgovarajući pravni okvir.
To trenutačno nije slučaj. Prema Konvenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS), međunarodne vode su načelno otvorene za korištenje svim državama, ali podliježu međunarodnim pravilima. O ovom u utorak piše portal dnevno hr .pozivajući se na njemački medij Focus.
Znanstvenici zgroženi
Znanstvenici i ekološka udruženja reagirali su zgroženo na ovu odluku. SAD si, smatraju, prisvaja pravo da „uništi posljednje netaknuto stanište na Zemlji“, rekla je Daniela von Schaper, stručnjakinja za mora iz organizacije Greenpeace. „Dubokomorska eksploatacija uvijek znači gubitak jedinstvenih staništa i smrt nebrojenih, često još neotkrivenih vrsta.“
Biolog Ulrich Karlowski iz Njemačke fondacije za zaštitu mora (DSM) govori o „Pandorinoj kutiji“. „To bi mogao biti početak kraja života u oceanima, a time i na Zemlji.“ Nastala šteta po okoliš bila bi nepredvidiva i nepovratna. „Niko to nikada više neće moći popraviti“, upozorava on.
Borba za nikal, kobalt i mangan
Prema uredbi predsjednika, sirovine iz morskih dubina za SAD su „od presudne važnosti za nacionalnu sigurnost i gospodarstvo“. Riječ je o mineralima poput nikla, kobalta, bakra, mangana, titana i sl. Njihovo vađenje treba se intenzivirati, a „vodeća uloga SAD-a u tehnologijama vađenja i prerade treba se ojačati“.
ISA je u međuvremenu odbacila jednostrani pristup SAD-a. Cilj UNCLOS-a je osigurati da se morskim dnom „zajednički upravlja i da ne bude pod dominacijom onih koji imaju najveće financijske ili tehnološke mogućnosti“, stoji u priopćenju organizacije. Ako moćne države ili tvrtke pokušaju zaobići međunarodni pravni okvir, tada prihvaćaju da se interesi „nekolicine provode na štetu mnogih“.
Trump se u svom postupku poziva na zakon Deep Sea Hard Mineral Resources Act iz 1980. Taj je zakon donesen prije nego što je 1994. na snagu stupila pravno obvezujuća Konvencija UN-a o pravu mora (UNCLOS). Iako SAD nikada nije pristupio toj konvenciji, a time nije ni član ISA-e, dosad se u praksi uvijek pridržavao njezinih pravila.
Zadaća ISA-e je upravljati sirovinama dubokog mora kao „zajedničkom baštinom čovječanstva“. Eksploatacija dubokog mora još je u ranoj fazi – ne samo zbog tehnoloških problema, već i zbog visokih troškova. Ipak, posljednjih su godina mnoge tvrtke iskazale interes za rudarenje. Dosad su ih kočili spori pregovori u ISA-i o pravilima za eksploataciju – zasad postoje samo pravila za istraživanje.
Na posljednjoj sjednici Vijeća, krajem ožujka, Njemačka, Francuska, EU i druge države pozvale su na preventivni moratorij na dubokomorsku eksploataciju. Dopuštenja bi se smjela izdavati tek kada se može isključiti negativan utjecaj na morski okoliš. Pravila bi morala uvažavati načelo predostrožnosti. Sljedeće sjednice zakazane su za srpanj.
‘To bi bio Divlji zapad 2.0’
„Ako se američka vlada sada postavi tako da se međunarodne vode mogu iskorištavati bez konzultacija i dogovora s drugim zemljama, to bi moglo vrlo brzo izazvati nekontroliranu lančanu reakciju“, upozorava Andreas Manhart iz ekološkog instituta u Freiburgu.
Jer koja bi država tada još sjela za pregovarački stol, dok SAD već djeluje po vlastitim pravilima? „To bi bio Divlji zapad 2.0 s pravom jačega i bezobzirnom jurnjavom za najboljim nalazištima.“
Odmah nakon objave izvršne uredbe kanadska tvrtka The Metals Company (TMC) ponudila je američkoj vladi da „odigra ključnu ulogu u uspostavi američkog industrijskog ekosustava temeljenog na mineralima iz dubine mora“. Spremni su uložiti nekoliko desetaka milijardi američkih dolara u SAD.
Prvi projekat već u pripremi
TMC je istodobno najavio da će putem američke podružnice u drugom tromjesečju 2025. podnijeti zahtjeve za dozvole i licence za dubokomorsku eksploataciju prema američkom zakonodavstvu. Radi se o vađenju manganskih nodula u vodama ispred pacifičke otočne države Nauru. „Radujemo se odgovornoj i ekonomski održivoj provedbi prvog svjetskog komercijalnog projekta vađenja manganskih nodula“, rekao je Gerard Barron, predsjednik uprave i direktor TMC-a.
Zajedno s Nauruom, tvrtka planira vađenje sirovina za baterije u području koje pripada pacifičkoj zoni Clarion-Clipperton. Zalihe manganskih nodula u tom području procjenjuju se na ukupno 21 milijardu tona.
Prema podacima TMC-a, tu se nalazi i najveće neiskorišteno nalazište nikla na svijetu. Na sjednici Vijeća ISA-e u srpnju trebala se podnijeti prijava za dozvolu eksploatacije. No do toga vjerojatno više neće doći.
(TBT, G.N.)
