Posljednja akcija Federalne uprave policije (FUP), koja je rezultirala hapšenjem 15 osoba povezanih s korupcijom u Javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH, ponovo je razotkrila mračnu spregu politike i kriminala u Bosni i Hercegovini. Iako je istraga u toku, već sada je jasno da je ovaj slučaj mnogo više od običnog kriminalnog dosijea – riječ je o sistemskoj zloupotrebi javnih resursa koja uključuje političke, finansijske i pravosudne aktere.
Milioni nestali, odgovorni u pritvoru – ali ne svi
Akcija “Koridor” pokazala je da je izgradnja koridora Vc, ključnog infrastrukturnog projekta u BiH, postala leglo organizovanog kriminala. Među uhapšenima su bivši direktori JP Autoceste FBiH Adnan Terzić i Elmedin Voloder, te Ešef Džafić, Jasmin Bučo i Zlatan Talić. Terzić, koji je bio direktor u periodu 2017–2021., već je ranije bio predmet optužbi za sumnjive ugovore, ali tek sada se pravosudne institucije bave njegovim postupcima.
Međutim, ono što izaziva sumnju u selektivnu pravdu jeste činjenica da su pojedinci bliski HDZ-u, poput Kristijana Milasa, Ivana Rogića i Marina Jelčića, nakon hapšenja pušteni na slobodu. Ovaj potez potvrđuje dugogodišnje optužbe da pravosudni sistem u BiH ne tretira sve aktere podjednako i da su određeni politički krugovi, naročito oni bliski HDZ-u, zaštićeni od ozbiljnijih pravnih posljedica.
Sumnjivi ugovori i milionski gubici
Ključni segment istrage odnosi se na milionske gubitke povezane s dionicom Vranduk-Ponirak, gdje su ugovori mijenjani i dopunjavani u korist određenih izvođača radova.
Umjesto transparentnog poslovanja, javni novac je odlazio u privatne džepove, a građani su ostali uskraćeni za modernu saobraćajnu infrastrukturu. Štaviše, ranije su otkrivene sumnjive nabavke u JP Autoceste FBiH, uključujući kupovinu neiskorištenih vatrogasnih vozila, kosilica i višenamjenskih vozila, čija ukupna vrijednost prelazi nekoliko miliona KM.
Slučaj Autocesta FBiH otvara važno pitanje: kako je moguće da su ljudi bliski HDZ-u prošli nekažnjeno, dok su drugi zadržani u pritvoru? Ovakav razvoj događaja sugerira da pravosudni sistem u BiH nije oslobođen političkih utjecaja, što dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije, primjećuje komentator ove afere na portalu Patria.
Također, slučaj baca novo svjetlo na ulogu Nermina Nikšića, trenutnog premijera Federacije BiH, koji je ranije bio na čelu Ministarstva prometa i komunikacija. Njegova šutnja o ovom slučaju, uprkos ozbiljnim optužbama, otvara sumnje o njegovom potencijalnom znanju ili čak umiješanosti u neke od spornih odluka. S obzirom na to da se radi o milionskim iznosima, očekuje se da će istraga obuhvatiti i političke pokrovitelje sistema koji je omogućio ovakve zloupotrebe, zaključuje portal Patria.
Šta dalje?
Ako pravosudni sistem ne dokaže svoju nepristrasnost, ovaj slučaj će biti još jedna potvrda da se BiH nalazi u kandžama političke korupcije. Javnost, umorna od stalnih afera i zloupotrebe moći, traži odgovore i konkretne sankcije. Međutim, pitanje ostaje – da li će pravda zaista biti jednaka za sve, ili će se i ovaj put moćnici izvući bez posljedica?
Predmet je obiman, a posebno je interesantan javnosti zbog novčanog iznosa koji je skoro četverostruko veći od, primjera radi, afere “Respiratori”.
Kako saznaje portal “Avaza” tokom istrage je utvrđeno da su pronevjereni i novci koje je Federacija BiH dobila od EBRD-a za kreditiranje dionice autoputa.
U sve su umiješani i predstavnici kompanije Azvirat, koji se trenutno nalaze van države i nisu dostupni FUP-u.
Novac se uzimao kroz koncesije i javne nabavke, pravljeni su i raznorazni fiktivni ugovori, čime je samo potvrđeno ono što se sumnjalo, a to je da se troškovi na ovoj dionici nerealno povećavaju, o čemu su ranije govorili čak i političari.
Interesantno je da su istražitelji utvrdili i da su dvije kompanije u kojima je Voloder bio suvlasnik radile određene poslove na ovoj dionici, primjećuje portal “Avaza”.
(TBT)
