Raspad državne koalicije, hapšenje i ostavka jednog, te traženje smjene drugog ministra, doveli su u pitanje funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine (BiH).
Zemlja još nema budžet za 2025. godinu, što prisiljava institucije na privremeno financiranje. Uz to, Vijeće ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što koči donošenje zakona i realizaciju projekata.ž
Brojni sporazumi i ugovori o zajmovima za infrastrukturne projekte, koje provode niži nivoi, čekaju odobrenje krnjeg Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH u kojem nema jasne većine i čije održavanje sjednica je postalo upitno.
Šta je sve na čekanju?
Bosna i Hercegovina mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila dio od 14 uvjeta koje je Europska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU, piše RFE.
Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti osobnih podataka usvojeni su u Zastupničkom domu i predloženi su za sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak, 30. januara.
Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strože provjere imovine sudaca i tužitelja te provođenje disciplinskih postupaka.
Također, EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacijski sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.
Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.
Domaće institucije ograničene su privremenim financiranjem, koje iznosi 173 miliona eura ili četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta, pri čemu se ne mogu pokretati novi projekti.
Budžeta za 2025. godinu nema, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajuća Vijeća ministara i ministar financija BiH uz dva entitetska premijera i ministra financija, nije usvojilo trogodišnji Globalni fiskalni okvir.
Nakon ovog okvira potrebno je usvojiti trogodišnji okvirni budžet institucija BiH, a oba dokumenta su ključna za usvajanje budućeg budžeta.
Na čekanju su i imenovanja, poput zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteže oblike organiziranog kriminala i korupcije, nakon što je bivši zamjenik Zoran Galić izbjegao hapšenje pobjegavši u Hrvatsku.
Kako je došlo do raspada vlasti?
Krize u državnoj koaliciji koja je formirana nakon izbora u oktobru 2022. godine produbljivali su neustavni potezi vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je gotovo cijeli vrh pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.
Pored ostalog, RS je pokušao donijeti zakon o neprimjenjivanju odluka državnog Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta, a američke vlasti tvrde da postoji i grupa koja planira secesiju RS-a.
Kako je grupa iz RS-a radila na secesiji ovog entiteta iz BiH?
Nesuglasice su kulminirale hapšenjem ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju 26. decembra prošle godine, te glasanjem o prijedlozima dva “europska” zakona 23. januara ove godine.
Iako bez državnih zastupnika, Nešićev DNS je saveznik SNSD-a Milorada Dodika na nivou entiteta RS. Uhapšeni ministar je odbio podnijeti ostavku, no dan nakon što je Zastupnički dom 23. januara glasao za njegovu smjenu uz protivljenje SNSD-a, on je to učinio iz pritvora, putem advokata.
Istovremeno, Zastupnički dom Parlamenta BiH je na toj sjednici usvojio je Prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti podataka, dok je SNSD bio “suzdržan” tokom glasanja, iako je dio državne koalicije.
Vladajuće i opozicijske stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, potom su smijenile Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a i rukovodstva tog doma, uz protivljenje SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
Potom su opozicijska Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) zatražili smjenu Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova i predsjednika Naroda i Pravde, što je podržao SNSD.
Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama, ali su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdili “partnerstvo” na sastanku u Mostaru 28. januara.
Jedna opcija uključuje izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicijske stranke iz Republike Srpske – Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Lista za pravdu i red – zamijenile Dodikov blok, uz podršku HDZ-a.
Druga predviđa ostanak SNSD-a i HDZ-a BiH u državnoj vlasti, pri čemu bi opozicijska SDA uz podršku još neke stranke zamijenila sarajevsku “Trojku” koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP), te Naša stranka.
Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?
Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.
Mandatara Vijeća ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.
U aktualnom sazivu ovog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS-a. Odnos snaga je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.
Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opća i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Da bi se održala sjednica Doma naroda, na nju se mora odazvati devet od ukupno 15 delegata i najmanje po tri delegata iz svakog kluba tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Za odluku moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.
Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput SNSD-a i HDZ-a koji trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasanja.
Bojkot može trajati do novih izbora 2026. godine jer u BiH ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora.
Predsjedništvo BiH može raspustiti državni Dom naroda samo u slučaju promjene većine u Narodnoj skupštini RS-a ili u klubovima bošnjačkog ili hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Postoji i mogućnost da predsjedavajuća Borjana Krišto podnese ostavku i s njom pada i cijela državna vlada ili da parlamentarci sami glasaju za raspuštanje parlamenta što se nije desilo u tridesetogodišnjoj praksi.
ZAKLJUČAK
Raskid koalicije sa SNSD-om koji su inicirali lideri Trojke jeste došao iznenada i odjeknuo je „kao grom iz vedra neba“. Tako da su mnogi bili zatečeni i trebalo im je nekoliko dana da se prisaberu i oglase. Posljednji se oglasio predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekavši da ne želi povratak u vlast, ali da će glasati za smjene kadrova SNSD-a, kao i za smjenu Elmedina Konakovića.
Zanimljivo je da je Izetbegović gostujući u Dnevniku D na Federalnoj televiziji koncem novembra prošle godine pozvao Konakovića da podnese ostavku na poziciji ministra vanjskih poslova BiH, ali da je pitanje da li bi SDA podržala smjenu Čovića iz rukovodstva Doma naroda BiH, sad kada je jasno da vlast više nema većinu u ovom domu odgovorio potvrdno.
“Naravno da bi. Sad je na Iliji Cvitanoviću. Mislim da i SDS i Ilija Cvitanović treba da razmisle da li žele da postanu lideri ili da ostanu u sjeni. Čime zadovoljan Cvitanović? Ima li on namjeru da postane rival HDZ-u? Ako ima, onda treba da sjedne za onaj sto. Ako je spreman da ostane u sjeni, onda neće moći iskoristiti ovu šansu. SDA je spremna”, naveo je Izetbegović.
To se naravno nije desilo, ali je pitanje da li bi lideri Trojke, pa tako i Konaković, podržao ovu Izetbegovićevu inicijativu. A važnije bi bilo odstraniti Čovića nego Dodika iz vlasti, a idealno obojicu!
Kao što je poznato Izetbegovića su Čović i Dodik odbacili kao partnera, a sad umnogome njihove pozicije ovise o njegovoj volji. Ako bi iko smio prognozirati epilog nastale krize onda bi on bio crnji od bilo kojih ponuđenih solucija, a to je da će vječni savez Dodika i Čovića preživjeti i vratiti Izetbegovića u vlast.
Tako bi politička odiseja zvana Trojka ostala samo jedna kratka epizoda u decenijskoj političkoj letaragiji kojom su dominirale nacionalne stranke.
(TBT)
