Lider HDZ-a BiH Dragan Čović se na svojstven, kalkulantski i kukavički, način vjerojatno izvukao iz neugodne situacije oko Južne interkonekcije pa možda i zakopao ratnu sjekiru s američkom administracijom.
Ovo s rezervom i pod uvjetom da Vijeće ministara i Borjana Krišto, koji sada trebaju preuzeti krucijalnu operativnu ulogu, ne umrtve daljnje procedure sklapanja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Zapravo, bošnjačke stranke iz Sarajeva su preglasale Čovićeve izaslanike u federalnom Domu naroda i time pomogli stjeranom lideru HDZ-a BiH da se uglađeno opravda pred članstvom i javnošću kako je “viša hegemonistička sila” opet nasrnula na ustavna i politička prava Hrvata BiH i da su mu bile svezane ruke.
Raskol ili kompromis?
Ali, indikativno je što se Dragan Čović nije odlučio na raspoloživi, očekivani, korak, pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Samo on zna zbog čega, ali je za pretpostaviti kako je baš na taj način pročistio usko grlo i, barem u ovoj fazi, udovoljio vladi SAD-a koja gura plinski projekt Južna Interkonekcija, piše morstarski Dnevni list.
Inače, cijeli taj parlamentarni četvrtak je prošao u mučnom i zabrinjavajućem razlazu između vladajućih federalnih partnera, Trojke i HDa BiH. Velika kušnja je bila popuna Ustavnog suda FBiH. Fatalna kandidatkinja Monika Mijić, državna agentica pred Evropskim sudom za ljudska prava koju bošnjački nacionalisti s gnušanjem osporavaju, je izazvala pravu pomutnju u Domu naroda Parlamenta FBiH i na koncu prekid sjednice.
Posljedice raskola između partnera mogu biti nesagledive ako Čović, Nikšić, Konaković i Forto hladne glave i razborite ne pronađu formulu kompromisa. Upravo su principi dijaloga, uvažavanja, korektnosti i popuštanja do sada bili vodilja i dobitnička taktika u odnosima između partnera. Međutim, zbivanja na prekinutoj sjednici federalnoga Doma naroda ne slute na dobro. Sarajevska Trojka već duže vrijeme prijeti raskidom partnerstva sa SNSD-om na državnoj razini, da li je na pomolu pokopavanje vladajuće većine i na razini FBiH.
Sporna imena
Podsjećamo, Ustav FBiH nalaže da od devet sudaca u Ustavnom sudu entiteta, moraju biti ponajmanje dva iz tri konstitutivna naroda, i najmanje iz reda “ostalih”. Brojala su krvna zrnca, a rasprava se donekle svela i na neke osobne uvrede
Dva imena su tu koja su bila problematična i to se znalo još na početku pokretanja parlamentarne procedure. O Moniki Mijić, v.d. agentici BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, u proteklom periodu se dosta diskutiralo.
„ Što se tiče sudaca, Ustav jasno precizira kako se oni biraju. Devet je sudaca, amandmanima na Ustav Federacije rečen je i sastav. U ovom slučaju, i kroz pismo visokog predstavnika, jasno je da Kata Senjak, član Ustavnog suda Federacije, odlazi u mirovinu. Kata Senjak se izjašnjavala kao Hrvatica. Slijedom toga, Hrvat ili Hrvatica treba zamijeniti ovog člana Ustavnog suda kojem je istakao mandat po osnovu mirovine. Na isti način i predsjednica Ustavnog suda traži da se član Ustavnog suda iz srpskog naroda zamijeni članom iz reda srpskog konstitutivnog naroda, kazao je izaslanik Damir Džeba (HDZ BiH).
„ Ustav i Federacije i BiH propisuje proporcionalnu zastupljenost, tako da je stav Kluba Bošnjaka da treba biti imenovan četvrti Bošnjak u Ustavni sud jer to odražava u dobroj mjeri strukturu stanovništva u Federaciji. Dakle, Srbin se mora izabrati zbog Ustava, a Hrvati i Bošnjaci već imaju popunjenu minimalnu kvotu u Ustavnom sudu i imamo slobodu da izaberemo ili Bošnjaka ili Srbina ili Hrvata ili ostalog, kazao je izaslanik Haris Zahiragić (SDA).
I tu je taj kamen spoticanja. Zahiragić, odnosno SDA su navukli na negaciju konstitutivnosti i uhodanih načela Trojku. Izaslanici iz NiP-a i Naše stranke su bili protiv načela i partnera iz HDZ-a BiH pa su podržali Izmira Hadžiavdića.
Kako je objavljeno, baš je SDA odbila podržati imenovanje Hrvata za suca Ustavnog suda FBiH. Naime, SDA je predložila da se podrži Bošnjak, odnosno Izmir Hadžiavdić koji trenutno obavlja dužnost tajnika Doma naroda FBiH.
Prijedlog da se podrži Bošnjak podržali su i pojedini delegati iz Trojke, Aljoša Čampara (NiP) i Vibor Handžić (Naša stranka) te Albin Zuhrić (DF). Čelnik NiP-a Elmedin Konaković je taj “kolac u leđa” nevješto pravdao “demokracijom” u stranci i slobodom izražavanja. To će morati argumentirati Draganu Čoviću.
Predsjedavajući Doma Tomislav Martinović podsjetio je da je visoki predstavnik Christian Schmidt zatražio od ovog doma da do 20. siječnja imenuju suca u Ustavni sud FBiH.
Preglasavanje oko Južne interkonekcije i blokada izbora Monike Mijić za sutkinju Ustavnog suda FBiH su vrlo ozbiljni incidenti između Trojke i HDZ-a BiH, poglavito što su se predstavnici Trojke udružili sa SDA protiv legalno izabranih predstavnika hrvatskog naroda. S obzirom da su se urotili i protiv SNSD-a to vodi totalnom političkom haosu.
(TBT)
