Nositelji najviših funkcija pred sudom. Rijetkost kojoj smo u Bosni i Hercegovini ipak svjedočili u protekloj godini. Zloupotrebe položaja, sumnjive javne nabavke, nezakonita prisluškivanja, nepoštovanje odluka visokog predstavnika, sprečavanje dokazivanja. Na optuženičkoj klupi jedan predsjednik, jedan premijer, prvi ljudi državnog suda i obavještajne agencije, čelnici ustanova zaduženih za javno zdravlje, dobavljači, pa i odvjetnici. Sastav na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti da se u ovoj zemlji nikome ne prašta. No, da li je tako?, piše BHRT.
HAPSI SVE
Sudovi su najrelevantniji da nam ponude odgovore na ovo pitanje. Traganje za odgovorima odvelo nas je u pregled najvećih sudskih procesa, pravno-proceduralne zaplete i moguće epiloge. Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši šef Obavještajno bezbjednosne agencije Osman Mehmedagić uhapšeni su 18. decembra 2023. godine. S obzirom na funkcije koje su obavljali, informacija o uhićenju sama po sebi djelovala je šokantno na javnost. Špekuliralo se o razlozima i mogućim optužbama. Disciplinski postupci vođeni protiv Debevca tokom sedmogodišnjeg obavljanja funkcije predsjednika državnog suda.
Afere su godinama pratile šefa obavještajne službe Mehmedagića. Našao se i na američkoj crnoj listi. Točku na špekulacije, dan poslije uhićenja, stavio je glavni tužilac u jednom od rijetkih javnih istupa o konkretnim predmetima.
Dok su Debevec i Osmanagić vrijeme provodili u pritvoru, provođena je istraga. Zahtjevala je vrijeme zbog čega je pritvor produžavan. Obrazlaganjem zahtjeva za pritvor postupajuća tužiteljka nevjerojatnim je nazvala detalje prikupljene saslušanjem svjedoka.
Nakon tri mjeseca provedena u pritvoru, Sud je odobrio osumnjičenima obranu sa slobode uz ograničeno kretanje i kontrolu. Međutim, optužnice još nema, a Tužilaštvo je utihnulo.
Na jednom od ročišta za produženje pritvora mogli su se razaznati i drugi detalji potencijalne optužnice. Pogodovanje kontroverznom Zdravku Mamiću i pravnom licu koji su bili u postupku pred sudom BiH, uz primanje poklona, stavljeno je na teret Ranku Debevcu. Postoje i mišljenja da bi slučaj Vidović trebalo rješavati nakon okončanja ili tokom eventualnog procesa u predmetu Debevec.
Institut za javno zdravstvo RS bila je ključna institucija za nabavku zaštitne medicinske opreme u vrijeme pandemije korona virusa. Velika potrošnja i nestašica zaštitnih odijela, rukavica i maski usljed masovnog obolijevanja stanovništva uvjetovala je hitnost nabavki kako bi se medicinski radnici zaštitili od zaraze i bili osposobljeni da pomognu pacijentima.
Javno je obznanjeno da je turistička agencija dobila posao nabavke zaštitne medicinske opreme. Godinu dana bilo je potrebno da nadležno tužilaštvo provjeri šta se zapravo dogodilo i pretoči to u optužnicu protiv pet osoba. Naknadno je utvrđeno da je postojao konzorcij firmi i da su u više nabavki navodno oštetili budžet RS za više od milijun i 300 hiljada KM.
U optužnici se do detalja navodi na koji način su optuženi komunicirali prije svake kupoprodaje u kojima su građani oštećeni za milijunski iznos. Odvjetnici optuženih dobavljača zaštitne opreme temeljili su obranu na njihovom pravu na udruživanje radi realizacije nabavke. Tužilaštvo je najavilo predstavljanje više tisuća materijalnih dokaza i saslušanje 70 svjedoka. Bivši direktor Instituta za javno zdravstvo i prvooptuženi u ovom predmetu Branislav Zeljković tereti se, osim za zloupotrebu položaja i za primanje mita.
Spremnost jednog od optuženih i to vlasnika turističke agencije „Travel4fun“ Saše Markovića da prizna krivicu i ponudi Sporazum o tome Tužiteljstvu obznanjen je tek u srpnju ove godine. U prosincu, sud je prihvatio Sporazum po kojem bi Marković bio osuđen na deset mjeseci zatvora i vratio nelegalno stečen novac u vrijednosti većoj od pola miliona maraka. Postupak je razdvojen, a Marković osuđen nakon dugog svjedočenja.
Politička partija čiji član je prvooptuženi Zeljković odbacuje sve navode pokajnika Markovića. Prvi čovjek stranke očekuje da bude pozvan u sud i svjedoči.
Još jedna sumnjiva nabavka medicinske opreme u vrijeme pandemije korona virusa dobila je sudski epilog u prošloj godini, nakon gotovo četiri godine suđenja. 100 respiratora iz Kine je po nalogu Vlade Federacije BiH nabavila firma „Srebrena malina“. U optužnici je navedeno da je 10,5 miliona KM potrošeno na respiratore za koje je utvrđeno da se ne mogu koristiti u svrhe zbog kojih su nabavljeni. Da su kupljeni po uvećanim cijenama, te da je nastupila imovinska šteta po budžet i stečena protupravna imovinska korist.
Zaplet oko ovog slučaja bio je zagarantovan nakon što je jedan od sudac sudskog vijeća u ovom predmetu Branko Perić izdvojio mišljenje i javno ga priopćio. I sam je naveo da nije riječ o uobičajenoj praksi u domaćim sudovima, ali nije smatrao da je to zabranjeno.
Sudsko vijeće jednoglasno se, naime, suglasilo o odbacivanju optužbi za udruživanje radi počinjenja krivičnog djela, pranje novca, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi. Javno izdvojeno mišljene po Zakonu o krivičnom postupku nije dozvoljeno, ali postoje zagovornici takve prakse.
Prvoosuđeni je žestoko odgovorio na izrečenu presudu i četvorogodišnju zatvorsku kaznu. Osuđeni su nakon izricanja presude prvo tražili odgađanje izvršenja sankcije, a u međuvremenu pripremali apelaciju Ustavnom sudu BiH. No, žalba je odbijena, a osuđeni su odsluženje kazne započeli u ožujku.
Ustavni sud BiH po apelaciji osuđenih odlučio je da je apelantima prekršeno pravo na pravično suđenje i postulat o presumpciji nevinosti. Ovo drugo zbog javnih istupa istaknutih političkih ličnosti, mahom političkih protivnika optuženih, tokom sudskog postupka.
MATRICA O POLITIČKOM UTJECAJU
Dok za Fadila Novalića i Fahrudina Solaka odluka Ustavnog suda nije uticala na izvršenje presude, za Fikreta Hodžića i pravno lice „Srebrena malina“ predmet je vraćen Sudu BiH, a Hodžić pušten na slobodu.
Nezadovoljni što i pored utvrđivanja kršenja prava presumpcije nevinosti Novalića i Solaka advokati obrane pripremaju apelaciju Europskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Dodatno, Izdvojeno mišljenje u drugotepenoj presudi u slučaju respiratori proizvelo je disciplinski postupak protiv suca Perića. Postupak je prekinut njegovim umirovljenjem.
O političkim utjecajima na pravosuđe govore brojne nezavisne analize koje ukazuju na činjenicu da se takvi pritisci koriste više za političke obračune nego za izgradnju pravne države i povjerenja u pravosuđe. Razvoj situacije u ovom slučaju, očigledno, nije pomogao da takav utisak bude popravljen.
Matrica o političkom utJEcaju na rad pravosuđa najdominantnija je u predmetu koji vodi Sud BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika u ovom entitetu Miloša Lukića. Sudi im se po optužbi da nisu poštovali odluke Visokog predstavnika u BiH proglašavajući ukaze i objavljujući zakone koje je svojim aktima poništio Christian Schmidt. Upravo po izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt, a kojeg vlasti RS ne priznaju za visokog predstavnika. Preplitanje političkih matrica odvelo je ovaj slučaj najdalje od jednog pravnog postupka u domen političkog. Vidljivo je to po masovnom ispraćaju optuženih u sudnicu pred svako ročište.
Samo suđenje obilovalo je pokušajima opstrukcije rada suda, od osporavanja nadležnosti suda, zahtjeva za izuzećem predmetnih sudaca, do odgađanja ročišta. No, izmještanje sudskog postupka nije se dogodilo. U jednom momentu predmeti dvojice optuženih bili su privremeno razdvojeni. Sud je takođe odbio da u svojstvu svjedoka bude saslušan visoki predstavnik jer ima diplomatski imunitet.
Svjedočile su međutim šefica kabineta predsjednika RS Jelena Pajić Baštinac, ali i predsjedavajuća Vijeća naroda RS Srebrenka Golić. Odbrana je prvo htjela odustati od svjedočenja Golićeve, jer Tužilaštvo nije izvelo kao dokaz Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sproazuma.
Srebrenka Golić svjedočila je o dva zakona potpisana i objavljena uprkos odlukama Visokog predstavnika koji je nastojao isto spriječiti. Zakonu o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakonu o neprovođenju odluka visokog predstavnika u BiH.
Generalna sekretarka Kabineta predsjednika RS svjedočila je o pripremnim sastancima savjetničkog i pravnog tima uoči potpisivanja ukaza za dva sporna zakona.
Najnovije okolnosti za odgađanje suđenja jeste operativni zahvat koji je imao prvooptuženi Milorad Dodik. Prvobitno zakazano ročište za 25. prosinac na osnovu vještačenja medicinske dokumentacije naknadno je, uz priloženu dodatnu dokumentaciju, pomjereno za 30 decembar.
Kako se sudski proces bliži kraju, odigravaju se političke igre koje su uključile i Narodnu skupštinu RS. Zaključcima koji su usmjereni na osporavanje čitavog postupka, suda i tužilaštva, kao i zakonskih odredbi na osnovu kojih se postupak vodi. Ukazuju na to i pojedini pravni stručnjaci, navodi BHRT.
PRESTAO LOVOSTAJ ZA KRUPNE RIBE
Koliko god građani bili nezadovljni radom organa gonjenja posebno kad su u pitanju „krupne ribe“ ipak su rezultati vidljivi. Tako da se baš nijedan stranački lider ne osjeća dovoljno sigurnim i zaštićenim da im neće istražni organi pokucati na vrata. Za sada se Bakir Izetbegović možda najviše pribojava da će dopasti u takvu situaciju jer se prtovi njegovih najbližih saradnika vode istražni postupci zbog korupcije, kao što se vode sitrage protiv njega osobno po drugim osnovama poput političkih ubistava.
Izetbegović je politički anatemiziran od strane međunarodne zajednice, posebno od strane Američke ambasade, što ga dodatno čini dostupnijim organima gonjenja ukoliko tokom istraga njegovim saradnicima uoče njegovu involviranost u inkriminirana djela.
Dragan Čović jošu vijek djeluje kao „gospodin nesalovimi“ i hladnokrvno odbacuje mogućnost bilo kakvog sanckioniranja ili krivičnog gonjenja. No,ne zaboravimo da je Čović već odležao istražni pritvor zbog istrage o korpupciji.Novodno ga je osobno Sulejman Tihić, tadašnji predsjendik SDA, „skinuo sa vješala“ založivši svoj utjecaj na Tužilaštvo BiH da mu optužnica bude stopirana.
Uočljivo je da organi gonjenja zaobilaze Herecgovinu kad je korupcija u pitanju. Ali ikad otkriju Čovićevog kriminalca, oni pobjegnu u Hrvatsku gdje su nedostižni bosanskim policijskim agencijama, poput Zorana Galića.
Ni Nermin Nikšić, kao ni Elmedin Konaković ne spavaju baš mirno kad su istrage za kriminal i korupciju u pitanju. Možda im je olakšavajuća okolnost da su trenutno na vlasti te da će se organi gonjenja ustručavati poduzimati otvorene istražne radnje protiv njih jer je međunarondnoj zajednici itekako u interesu da ne dođe do sloma vlasti i raspada postojeće koalicije HDZ-Trojka-SNSD. Ali, afera “Crna kravata“ je živa iako je medijski skoro utihnula. Njen ishod svakako brine Konakovića.
Kako god efekti podizanja optuđnica protiv „krupnih riba“ su veoma vidljivi.
(TBT, Tim za analitiku)
