GEOPOLITIKA
Teroristički napadi na zaljevske zemlje bili su rijetki, ali povratni efekat haosa koji tzv.
Islamska država izaziva u Siriji i Iraku, njegove društvene i ekonomske
implikacije, ukazuju na sve nesigurniju budućnost
FOTO: (Agencije)
Dok je bitka za
Alep bila na vrhuncu, jedan od najistaknutijih sirijskih disidenata Michael Kilo
upozorio je Saudijsku Arabiju da će miješanje u događanja u Siriji imati
povratni efekt i da će “haos koji su izazvali na kraju njih same
uništiti”.
“Ako se
dešavanja u našoj zemlji ne privedu kraju, teroristi će se pokrenuti ka njima
iz svih pravaca. Na kraju će vidjeti šta im stiže. Živi su samo zato što imaju
novac”.
Kilovo upozorenje
igralo je na kartu straha koji se već osjeća u Zaljevu. Saudijska podrška pobunjenicima
koji se bore protiv Bashara al Assada prolongirala je rat i dovela do
nepredviđenih efekata. Zaljevske zemlje sada se suočavaju sa prilivom
militanata koji beže sa bojnih polja u Siriji i Iraku gdje ‘Islamska država’ i
Nusra Front trpe poraze.
Prema podacima
organizacije “Soufan Group”, oko 2.500 Saudijaca bori se u
džihadističkim grupama, što je najveća brojka u svim zalivskim zemljama.
Nasuprot tome, samo 70 Kuvajćana bori se na strani terorista.
Prijetnja ‘Islamske
države’ prisutna je i unutar Saudijske Arabije – prema podacima eksperta za
terorizam Mustafe Alanija iz Centra za istraživanje Zaliva (GRC), Rijad je uhapsio
preko 500 ljudi od 2014. godine zbog navodne povezanosti sa Islamskom državom.
FOTO: (Reuters)
Prisustvo ‘Islamske
države’ omogućava joj da igra na duboko ukorijenjene probleme koji unose razdor
među zaljevske zemlje, a možda najjači adut od svih jesu vjerske podjele unutar
muslimanskog svijeta – na meti napada Islamske države u Saudijskoj Arabiji do
sada su se uglavnom nalazili šiiti.
Udari na šiire
postali su prepoznatljiva karakteristika Islamske države. Ovu praksu uspostavio
je Musab al Zarkavi, vođa ‘Islamske države’ tokom ranog perioda u Iraku, koji
se odvojio od politike Aymana al Zavahirija, vođe Al Kaide, čiji je stav bio da
su meta isključivo ne-muslimani.
Iako je
militantna mreža u Saudijskoj Arabiji još uvek nerazvijena i čine je uglavnom
manje, slabo povezane ćelije, ove grupe od dve do tri osobe mogu biti naročito
opasne prije svega jer ih je teže detektirati i pratiti, a zatim i zato što se
uglavnom radi o takozvanim “samotnjacima” koji izvode napade u
vlastitoj režiji, dok Islamska država kasnije preuzima odgovornost.
Ipak, i pored
svih slabosti, Islamska država i dalje je privlačna među onima koji sanjaju o
nekakvoj “islamskoj renesansi”. Činjenica da je ova teroristička
organizacija inspirirana vrstom vehabizma koji je zvanično vjersko učenje
pustinjskog kraljevstva, samo povećava mogućnosti radikalizacije u zemlji.
‘Islamska država’
je više puta odbacila legitimnost porodice Saud, koju smatra agenturom SAD, a
samoproglašeni kalifa Abu Bakr al Bagdadi lično je pretio Rijadu optuživši ga
za naklonjenost Zapadu i navevši da Saudijska Arabija ne predstavlja istinski
sunitski islam.
Bagdadi je svoje
pristalice pozvao da izvrše niz napada na Saudijsku Arabiju koja se
“udružila sa nevjerničkim nacijama u ratu protiv islama i sunita u Iraku i
Siriji”.
Ono što
zabrinjava vlasti u Rijadu jeste to što Bagdadijevi pozivi na nezapamćenim
odljevom kapitala iz zemlje.
Iako zaljvske
zemlje tvrde da su obuzdale militantne prijetnje, budućnost Islamske države u
ovoj oblastima može biti daleko “vedrija” nego što to sigurnosne
službe žele da priznaju.
(TBT, MiddleEastEye)