Kako se približava datum glasanja tako se svode računi i ocjene kampanje dvoje predsjedničkih kanidata Donalda Trumpa i Kemale Harris. Opće su ocjene da će ovo biti utrka među najtješnjima u američkoj povijesti. O slijedećem američkom predsjedniku moglo bi se odlučiti s nekoliko hiljada ili čak nekoliko stotina glasova.
BEZ „OKTOBARSKOG IZNENAĐENJA“
Mene zanima da li bi to mogli biti muslimanski glasovi. Kad o tome razmišljam imam na umu činjenicu da je George W.Bush pobjedio zahvaljujući baš muslimanskim glasovima, te izjavu Medeline Albright koja je prilikom posjete jednom bosanskom džematu izjavila da bi baš njihovi glasovi mogli presuditi u utrci Hillary Clinton sa Trumpom.
Nije dilema da li će američki muslimani glasati za Trumpa, već zašto bi glasali i za Harris.
Najnovija istraživanja javnog mišljenja nisu baš ohrabrujuća za Kamalu Harris. Nakon što je uvjerljivo pobijedila Trumpa u debati 10. septembra.
Iako je Trump upozorio Amerikance židovskog porijekla da će biti krivi za njegov poraz ako ne glasaju za njega u dovoljnom broju, dok je također apsurdno tvrdio da će Izrael prestati postojati za dvije godine ako Harris bude izabrana za predsjednicu, taj razlog neće motivirati Amerikance muslimanskog porijekla da glasaju za nju.
Pošto su mnogi analitičari upozoravali na faktor “oktobarskog iznenađenja” , što je česta krilatica u američkoj politici, koja se odnosi na mogućnost nepredviđenog dramatičnog događaja koji bi mogao promijeniti ishod tijesnih izbora, ni to se nije desilo.
Iako je prijetnja političkog nasilja unutar SAD-a stvarna, svjedočimo dvama pokušajima atentata na Trumpa u posljednja tri mjeseca, predizborno iznenađenje trebalo je proizaći iz tekućih sukoba u Evropi i na Bliskom istoku.
U ovom mjesecu Liban je zamijenio Gazu kao potencijalno žarište rata većih razmjera jer je Izrael pokrenuo sveobuhvatan napad na Hezbolahovo vodstvo i ofenzivne balističke kapacitete.
Sve je rezultiralo ubistvom vođa Hamasa I Hesbollaha Yahye Sinwara i Hassana Nasrallaha, te uzvratnim međusobnim napadima Irana i Izraela.
KEMALA, NE HVALA
Tako da su nade u privremeni prekid vatre u Gazi opet vraćene. Ukoliko se u foto-finišu kampanje desi primirje između Izraela i Hamasa to će svakako ići u koristi Kamale Harris. Neodlučni muslimani bi bar imali moralni izgovor glasati za nju.
Bez tog primirja Amerikanci muslimanskog porijekla će apstinirati i neće glasati uopće za ovih dvoje kandidata, ili će svoj glas dati autsajderki Jill Stein koja je izrazito propalestinski orijentirana.
Jer nema tog muslimana u Americi koji je glasao za Georgea W. Busha ili za Hillary Clinton da se nije pokajao. Bush je izveo invaziju na Irak, a Clintonova je podržala stavove Joea Bidena koji negira genocid u Gazi. Čak je javno i lagao skrivajući izraelske zločine pripisujući ih Hamasu.
Ostaje pitanje kako će se opredijeliti Bosanski muslimani koji su masovno glasali za Bidena na prošlim izborima. Njih posebno iritira činjenica da se srpski voždovi Aleksandar Vučić i Milorad Dodik raduju pobjedi Trumpa. Dodik je toliko impresioniran Trumpom da je iskazao željenje što nije proglasio otcjepljenje RS-a od BiH u vrijeme njegovog mandata.
Nema sumnje da bi pobjeda Trumpa mogla donijeti probleme na Balkan. Ali u tome balkanske zemlje nisu izuzetak. Od Trumpove pobjede strahuju mnoge evropske zemlje. Zapravo, od Trumpa zaziru i strahuju svi evropski lideri osim Vladimira Putina i Viktora Orbana. Tako da u tome bar Bosna i Hercegovina ne bi bila izuzetak.
Stoga se Bosanski Muslimani u Americi ne trebaju obazirati na Dodikovo likovanje, već trebaju glasati po savjesti u kontekstu solidarnosti sa Palestincima. Za sada ni Kemala Harris ne zaslužuje njihov glas.
(TBT, Tim za analitiku)
