Kako se čini da se sveopći rat na Bliskom istoku sve izvjesniji, mnogi ukazuju na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kao njegovog katalizatora, piše The Arab News u uvodu svoje analize.
U razmaku od nekoliko sati krajem jula, izraelski vođa je izvršio atentat na Hezbolahovog drugog komandanta Fuada Shukra u Bejrutu i Hamasovog najvišeg političkog vođu Ismaila Haniyeha u Teheranu.
Dvostruki atentati izazvali su sve izraelske neprijatelje prema eskalaciji , opasnom scenariju koji budi bauka šireg regionalnog rata , ali su ipak donijeli Netanyahuu političke poene.
“Svaki uspješan pokušaj atentata od strane Izraela, donosi političke poene za Netanyahua”, rekla je Merissa Khurma, direktorica programa za Bliski istok u Wilson centru sa sjedištem u DC-u, za The New Arab.
„Produženje rata takođe produžava njegov ostanak na vlasti i ohrabruje njegovu desničarsku vladu, kao i ekstremističke glasove širom regiona, kako državne tako i nedržavne aktere“, rekla je ona.
Što duže Netanyahu može odlagati sporazum o prekidu vatre i ostati upleten u rat u Gazi, duže može odlagati prijevremene izbore i više vremena ima da izvojuje ratnu pobjedu koja bi mogla povećati njegovu popularnost, što se možda upravo desilo.
Netanyahuov rejting se popravio nakon atentata. Po prvi put od prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra – za koji većina Izraelaca smatra Netanyahua odgovornim – izraelski list Maariv u petak je objavio anketu pokojoj bi Netanyahuova stranka Likud imala najveći broj zastupnika u Knesetu (izraelskom parlamentu) ako bi se izbori održali danas.
Više ispitanika je također podržalo Netanyahua (48%) u odnosu na lidera Partije nacionalnog jedinstva Bennyja Gantza (42%), kojeg su pristalice proglašavale kao sljedećeg premijera Izraela.
U međuvremenu, Iran, Hezbolah i Hamas su obećali odmazdu, za koju Khurma kaže da “hrani Netanyahuovu desničarsku agendu da je jedini način na koji će Izrael biti siguran da eliminira ove neprijatelje”.
‘Maksimiziranje eskalacije’
“Netanyahu nije trebao ubiti Haniyeha u Teheranu i nije to trebao učiniti tokom inauguracije [iranskog predsjednika Masuda Pezeshkiana,” izjavila je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy Instituta za odgovorno državno upravljanje sa sjedištem u DC-u. Novi Arap.
“Čini se da je za to odabrao posebno hrabar i ponižavajući način i vrijeme, upravo u svrhu maksimiziranja eskalacije.”
Parsi je rekla da su takvi potezi Izraela i kasnija prijetnja iranske odmazde zatvorili vrata američko-iranske diplomatije nakon predsjedničke pobjede Pezeshkiana, koji je naglašavao pregovore sa Zapadom, a mogli bi utišati američki pritisak na Netanyahua da okonča rat u Gazi.
Dakle, Netanyahu za sebe izaziva „situacije u kojima pobjeđuje“, bez obzira da li će izbiti sveopći rat ili ne, rekla je Parsi.
Tokom Netanyahuove posjete SAD prošlog mjeseca, potpredsjednica Kamala Harris je jasno stavila do znanja da gubi strpljenje s izraelskim vojnim pristupom, postavljajući pitanje da li bi bila agresivnija u obračunu s Netanyahuom ako bi bila izabrana za predsjednicu 5. novembra.
Parsi je rekla da je “nakon teškog razgovora s Haris”, Netanyahu vidio da se “era Bidenovog gotovo potpunog posluha bliži kraju”, te je “vidio priliku” za eskalaciju kada je Bijela kuća bila u haosu, nakon Bidenovog odustajanja. iz predsedničke trke.
„Sada, kada je Izrael potencijalno suočen s odmazdom Irana i njegovih saveznika, “SAD mora podržati sve što Izrael radi”, rekla je Parsi.
Nakon ubistava i rizika od osvetničkih napada, SAD su počele usmjeravati više vojne podrške i oružja u Izrael. State Department je u petak objavio da će Izraelu poslati dodatnih 3,5 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojne opreme američke proizvodnje.
U međuvremenu, prema izraelskim medijima, Bidenova administracija je ukinula svoja ograničenja za snabdijevanje Izraela određenim oružjem, poput težih bombi MK-84, koje teže po jednu tonu.
‘Rat koji je Netanyahu sanjao’
Dvostruki atentati bi mogli pokrenuti “rat koji je Netanyahu tražio u proteklih 20 godina”, rekla je Parsi. Vojni sukob s Iranom – gdje Izrael podržava američka vatrena moć – mogao bi postići nekoliko izraelskih ciljeva, uključujući degradaciju iranskog nuklearnog programa i konvencionalne vojne moći.
To bi također moglo oslabiti regionalne partnere Teherana, poput Hezbolaha i Hamasa, napisala je Parsi u aprilskom članku Foreign Policy.
Rat je motiviran željom Izraela da postigne regionalnu ravnotežu gdje ima “znatno više prednosti i slobode”, rekla je Parsi. “Izrael bi se u suštini mogao vratiti nekažnjenom bombardiranju svih svojih susjeda, umjesto da Iran i razne grupe koje Teheran podrđava izvode neke svoje manevarske sposobnosti “, dodao je. “Izrael ne može sam postići tu ravnotežu, potrebne su mu SAD.”
Međutim, Nimrod Goren, viši saradnik Instituta za Bliski istok sa sjedištem u Jerusalemu i predsjednik Mitvima, izraelskog instituta za regionalnu vanjsku politiku, rekao je da je malo vjerovatno da Netanyahu želi sveopći regionalni rat.
„Čini se da Netanyahu vjeruje da može imati političke koristi od produžavanja ratne situacije u Gazi“, rekao je Goren za The New Arab. „Ali ne mislim da je ovo regionalno rasplamsavanje sa Hezbolahom i Iranom u njegovom interesu.”
Goren je napomenuo da dva atentata odražavaju Netanyahuovu nadu za pojačano odvraćanje od Irana – posebno šaljući poruku o sposobnosti Izraela da djeluje i u Teheranu i u Bejrutu, dodajući da su napadi također dali izraelskoj javnosti “izvjestan osjećaj postignuća u teškim danima”.
Sabotiranje pregovora o prekidu vatre u Gazi
Netanyahu je skoro u svakoj prilici osujetio pregovore o prekidu vatre u Gazi. Ubistvo Haniyeha – umjerenijeg vođe palestinske grupe i koji je igrao ključnu ulogu u pregovorima – mogao bi biti posljednji veliki zastoj u dogovoru.
“Netanyahu je namjerno pokušavao da sabotira pregovore o prekidu vatre od samog početka”, rekla je Parsi. “Ako ljudi ranije nisu bili uvjereni da je on protiv sporazuma o prekidu vatre, onda bi ubijanje pregovarača Haniyeh s druge strane stola zaista trebalo riješiti tu dilemu”, dodala je.
Hamas je imenovao Yahya Sinwara, idejnog tvorca napada 7. oktobra, za svog novog vođu, za kojeg se očekuje da će tu grupu približiti Iranu i smatra se tvrdokornijim od Haniyeha.
Khurma iz Wilson centra rekao je da je Izrael potkopao pregovore o prekidu vatre i zakomplicirao napredovanje procesa ubistvom Haniyeha.
“To šalje poruku vodstvu regiona i narodu da Izrael nije zainteresiran za politički proces, već samo za rat”, rekla je ona.
Nakon pokušaja SAD, Katara i Egipta da postignu dogovor o Gazi, Netanyahuov kabinet je u petak objavio da će poslati pregovarače u Kairo “da finaliziraju detalje implementacije okvira sporazuma”.
Međutim, Hamas je nagovijestio da će ostati izvan ove runde pregovora, pozivajući posrednike da predstave sporazum na koji je grupa već pristala 2. jula, umjesto da nastavi dalje runde pregovora ili nove prijedloge koji bi Izraelu dali više vremena za agresiju . Grupa je dodala da ubistvo Haniyeha ukazuje na to da Izrael nije ozbiljan u pogledu postizanja sporazuma o prekidu vatre.
Goren je rekao da je Netanyahu nastavio da dodaje dodatne uvjete sporazumu, što je zaustavilo pregovore. “Netanyahu ne želi pristati na prekid rata u Gazi”, izjavio je Goren. “Za većinu Izraelaca koji podržavaju sporazum, zabrinjavajuće je da Netanyahu donosi odluke u skladu sa svojim političkim interesima, a ne nužno nacionalnim dobrom”, dodao je.
Napomenuo je da bi Netanyahu možda bio voljan pristati na prvu fazu sporazuma koja podrazumjeva šestosedmičnu humanitarnu pauzu i neka oslobađanja talaca, ali u slučaju da odluči da ide na prijevremene izbore, možda će biti spreman učiniti više. Međutim, Goren je rekao da s obzirom da je Knesset na pauzi do 27. oktobra, ne može biti bilo kakvog političkog poteza koji bi srušio vladu i potaknuo prijevremene izbore.
U međuvremenu, Iran je zapeo u opasnoj situaciji: moraju odgovoriti snažnije od napada na Izrael 13. aprila kako bi obnovili odvraćanje, ali ne toliko da bi Izraelcima dali izgovor za daljnju eskalaciju, rekla je Parsi.
“To je situacija koja se mogla izbjeći da je Biden pokazao spremnost da izvrši pritisak na Izrael”, rekla je Parsi. Nedostatak napora SAD-a da obuzda Izraelce sada je ostavilo Iranu prostora da sam uspostavi odvraćanje od Netanyahuovih eskalacijskih poteza, što je “veoma lukavo, vrlo eskalirajuće i vrlo opasno”, dodala je.
“Mislim da nikada nije postojala američka administracija koja je tako poštovala Netanyahua ili izraelskog premijera.”
Nakon iranskog napada na Izrael u aprilu, Biden je rekao da neće učestvovati ni u kakvoj akciji odmazde protiv Teherana. Ali četiri mjeseca kasnije nakon eskalacijskih atentata, američki predsjednik obećava da će braniti Izrael od svih iranskih prijetnji.
“Biden nije dao Netanyahuu nikakav razlog da ga shvati ozbiljno”, rekla je Parsi. “Bidenovo odbijanje da izvrši pritisak na Izrael je samo po sebi eskalirajuće, podstaklo je eskalaciju u regionu.”
(TBT)
