Tesno. Tako je izgledala predizborna trka između demokrata i republikanaca prIJe nego što je američki predsednik Joe Biden saopćio da od nje odustaje. Tako je bilo i neposredno poslije njegovog povlačenja. Ali danas, nekoliko nedjelja po objavljivanju da je Kamala Haris i zvanična kandidatkinja demokrata za njegovu nasljednicu, bar neke stvari su se promjenile.
Predizborna anketa The New York Timea , objavljena u subotu, pokazala je da Harisova vodi u odnosu na Trumpa, za četiri boda, u tri ključne države –Pennsylvaniji, Michiganu i Visconsinu.
Harisova je svojom prednošću preokrenula trend pada koji su demokrate bilježile i pokrenula ozbiljna pitanja. Da li postoji šansa da pobjedi Trumpa? I, s obzirom na to da liderstvo i spoljna politika Sjedinjenih Država diktiraju tok zbivanja u drugim djelovima svijeta – kako bi njena pobjeda mogla utjecati na ratove koji se vode na Bliskom istoku i u Ukrajini?
Biden se obavezao da će svoju funkciju obavljati do kraja njegovog mandata, do januara 2025, kao i da će do tada privesti kraju i okončati rat u Gazi. Međutim, kako se taj trenutak približava, a napetosti između Hamasa, Izraela i Irana ne prestaju, pitanje je da li će to i ispuniti. U tom kontekstu, neophodno je razmišljati o tome šta bi Bidenova potencijalna nasljednica, Kamala Haris, ako dođe na vlast, radila po ovom pitanju.
Kamala Haris nije naklonjena Izraelu u onoj mjeri kao što je to Biden. Ona je jedina članica njegove administracije koja je otvoreno rekla da se taj rat mora hitno prekinuti.
Time piše da je Harisova više naklonjena volji demokratskih birača koji nisu zadovoljni time što Sjedinjene Države podržavaju i finansiraju rat koji Izrael vodi. U tom kontekstu, u njenom fokusu su više civilne žrtve u Gazi nego pravo Izraela da brani jug svoje zemlje od napada Hamasovih boraca.
„Kao što sam mnogo puta ponovila, previše nevinih Palestinaca je stradalo. A prije samo nekoliko dana, vidjeli smo kako gladni, očajni ljudi, prilaze kamionima koji su dovezli pomoć, jednostavno pokušavajući pribaviti hranu za svoje porodice nakon što nedjeljama skoro nikakva pomoć nije stigla do sjeverne Gaze. I dočekala ih je pucnjava i haos“, rekla je na svom mitingu u martu.
Dakle, ona je neko ko skreće pažnju na to da izraelska vlada nije uradila dovoljno da zaštiti civile. I neko ko bi mogao, ako ništa drugo, bar da otkaže podršku desnom političkom spektru Izraela (Netanyahuu i njegovim najbližim saradnicima).
„Njena retorika prema Palestincima je daleko humanija“, rekla je Hala Rharrit, bivša portparolka State Departmenta za arapski jezik.
Kada je prije manje od mjesec dana izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio Washington, kako bi se obratio na zajedničkoj sjednici Kongresa, Kamala Haris je javila da ipak neće predsjedavati tom sjednicom, kao što je bilo planirano. Njen pomoćnik je rekao da potpredsjednica ima važno putovanje van zemlje, i da to nikako ne znači da se njen stav prema Izraelu promjenio.
Međutim, kako mnogi analitičari navode, retorika nije dovoljna za bilo kakve značajne promjene, i kako upoređuju, vanjska politika Kamale Haris bi bila slična Obaminoj – po retorici djeluje drugačija, po djelima ostaje ista.
„Bit će to oštriji retorički ton. Više simpatija i empatije prema pravima Palestinaca. Slijediće Obamin model, koji je bio oštar u retorici, a ne toliko na djelima“, rekao je Aron David Miler, viši saradnik za vanjsku politiku SAD u Karnegi zadužbini za međunarodni mir.
Dakle, u politici prema ratu u Izraelu, između Bidena i Harisove, ne bi bilo prevelikog odstupanja. Potpredsjednica je više puta obećala podršku samoodbrani Izraela.
Što se Ukrajine tiče, tu bi Harisova nastavila istim tempom. Kako je njen pomoćnik rekao „podržala bi Ukrajinu velikim paketima pomoći, koliko god bude bilo potrebno“.
Za Ukrajinu bi bilo dobro to što bi ona po tom pitanju djelila stavove i akcije sa Bidenom.
Kako piše Politico, bliski saradnici ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kažu da bi Kamala Haris bila vjerna saradnica.
Međutim, iako demokrate većinski javno hvale Bidenovu pomoć i podršku Ukrajini, njihovi krugovi su iza kamera podjeljeni po tom pitanju. Dešavalo se da i sam Biden zbog protivljenja u svojim redovima prolongira slanje pomoći Ukrajini, ali i zbog straha od konfrontacije sa Rusijom.
Ranije ovog ljeta, Harisova je prisustvovala mirovnom samitu koji je Zelenski organizirao u Švicarskoj i što je Ukrajince obradovalo, rekla je da je „strateški interes Sjedinjenih Država da pruži pomoć Ukrajini“.
Pitanje rata u Ukrajini zaista jeste važno za američke strateške interese. Ne postoji šansa da Sjedinjene Države, pod bilo kojim liderom, odustanu od podrške Ukrajini, jer to bi to značilo prihvatiti ruski utjecaj i prepustiti im da pobjede u ratu.
(TBT)
