SVIJET
Hiljade pripadnika naroda Rohindža očajnički pokušavaju da
dopru do granice sa Bangladešom i tako izbjegnu teror vojske Myanmara

Foto: Reuters
Rohindžanski azilanti ulaze u Bangladeš nakon što su
ilegalno preplivali rijeku koja je prirodna granica sa Myanmarom Vlasti Myanmara
pokrenule su, sudeći po izvještajima UN i humanitarnih organizacije, kampanju
etničkog čišćenja protiv rohindža muslimana, naroda koji nastanjuje zapadnu
saveznu državu Arakan. Kao povod za vojnu operaciju vlasti navode prijetnju od
islamističkih militanata.
Jonh McKissick, predstavnik UNHCR, rekao je da myanmarske
trupe “ubijaju ljude, streljaju ih, kolju djecu, siluju žene, pale i
pljačkaju kuće, primoravajući ljude da preplivavaju rijeku koja je ujedno i
granica sa susjednim Bangladešom.
Hiljade Rohindža su već izbjegle u Bangladeš, a očekuje se
da će u narednim danima granicu preplaviti hiljade ljudi.
Bangladeš, međutim, ne smatra Rohindže za izbjeglice i
zvanična državna politika nalaže da se pripadnici ovog naroda ne primaju u
zemlju. Sa druge strane, Rohindžama je zabranjeno da dobiju državljanstvo Myanmara,
pošto se smatraju za ilegalne imigrante iz Bangladeša.
Ovaj narod bez zemlje i državljanstva broji oko 2 miliona
ljudi i kategorisan je kao jedna od najugroženijih i najprogonjenijih manjina
na svijetu. Rohindže su indoarijski narod srodan Bengalcima, koji nastanjuje
sjeverne dijelove države Arakan u Myanmaru. Po vjeri su muslimani, a govore
rohindža jezikom koji spada u indoarijsku grupu indoevropske porodice jezika.
Ukupno ih ima oko 2.000.000, od čega u Myanmaru oko 1.300.000.
“Veoma je teško za Bangladeš da sada kaže kako otvara
granice, jer bi to samo ohrabrilo vojsku Myanmara da nastavi nedjela i dalje
primora stanovništvo da bježi, sve dok ne postignu svoj konačni cilj etničkog
čišćenja ove muslimanske manjine”, rekao je McKissick.
Prema navodima Amnesty Internationala, bangladeške vlasti su
također prekršile međunarodno pravo pokretanjem programa prisilnog raseljavanja
hiljada azilanata.
Dijelovi sjevernog Arakana su pod opsadom vojske Myanmara od
9. oktobra kada je 9 graničnih policajaca ubijeno u tri koordinisana napada.
Vlada je tada saopštila da su napadači islamistički militanti i pokrenula
veliku antiterorističku operaciju protiv, kako su naveli, “stotina
rohindžanskih džihadista”.
Humanitarnim radnicima i novinarima je zabranjen ulaz u
oblast od početka operacije, što je dovelo do toga da preko 150.000 ljudi koji
su redovno dobijali pomoć već šest nedelja vjerovatno preživljava na minimalnim
količinama hrane, vode i lijekova. Preko 3.000 djece koja pate od akutne
neuhranjenosti već nedeljama je bez terapije, a prema procenama ljekara
najmanje polovini već ozbiljni prijeti smrt.
Myanmarske vlasti su odbacile optužbe o zločinima, a
portparol predsednika je rekao kako je “veoma, veoma razočaran”
komentarima McKissicka , navevši pritom da bi jedino trebalo govoriti na osnovu
“čvrstih dokaza na terenu”. Imajući u vidu da je pristup zabranjen,
to je praktični nemoguće.
Ujedinjene nacije i SAD pozvale su na nezavisnu istragu, a
odgovor Myanmara još uvijek nije stigao.
Oko 100.000 Rohindža i dalje se nalazi u kampovima za
raseljene, gdje ne samo da im je uskraćena sloboda kretanja, već nemaju
nikakava pristup obrazovanju i medicinskoj njezi.
De fakto liderka vlade Myanmara Aung San Suu, koja je bila
nominovana za Nobelovu nagradu za mir, nije komentarisala izvještaje, što
pokazuje da vojska i dalje kontrolira najvažnije državne institucije, iako je
Suu pobjedom na izborima navodno okončala decenijsku vojnu vlast.
Operacije vojske protiv Rohindža i sukobi sa pobunjenicima
na istoku zemlje, pokazali su ko zaista kontrolira Myanmar.
(TBT, REUTERS)






