Više od pola godine nakon izraelske razorne kampanje u Gazi, stanovnici opkoljene enklave suočavaju se s masovnom smrću zbog gladi i bolesti.
Bez prekida vatre, humanitarna katastrofa u Gazi mogu se samo pogoršati dok izraelska ratna mašina nastavlja da Pojas čini još više nenastanjivom teritorijom.
Tokom većeg dijela proteklih šest mjeseci, Bidenova administracija je tvrdila da Bijela kuća ne može učiniti mnogo da utječe na izraelske akcije u Gazi.
26. marta, glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller ustvrdio je da Washington “ne može diktirati” Izraelu jer je on “suverena zemlja, a Sjedinjene Države ne mogu diktirati nijednoj suverenoj zemlji”.
Ali razvoj događaja koji se odvijao ranije ovog mjeseca ilustruje u kojoj mjeri je Millerova tvrdnja bila nepoštena.
Realnost je da je Washington bio pokretač Izraela tokom ovog rata i da su SAD uvek bile u stanju da ga trenutno zaustave, ali su odlučile da to ne urade jernije svrsishodno.
Dana 1. aprila, izraelski zračni napad u središnjoj Gazi ubio je šest međunarodnih humanitarnih radnika iz tima Svjetske centralne kuhinje (WCK), uključujući državljane Australije, Britanije i Poljske, te palestinskog vozača.
Ta epizoda je rezultirala telefonskim razgovorom između predsjednika Joea Bidena i premijera Benjamina Netanyahua krajem te sedmice. Biden je navodno bio “veoma ljut” na izraelskog lidera zbog incidenta sa WCK.
Prema saopćenju kojeg je objavila Bijela kuća, Biden je naglasio da su “udari na humanitarne radnike i cjelokupna humanitarna situacija neprihvatljivi”, a također je naglasio da je “trenutni prekid vatre od suštinskog značaja za stabilizaciju i poboljšanje humanitarne situacije i zaštitu nedužnih civila”.
U saopćenju Bijele kuće se također navodi da je Biden “jasno ukazao na potrebu Izraela da objavi i provede niz konkretnih i vidnih koraka za rješavanje civilne štete, humanitarne patnje i sigurnosti humanitarnih radnika”.
Američki predsjednik je otišao toliko daleko da je rekao Netanyahuu da će vanjska politika Washingtona u odnosu na Gazu “biti određena našom procjenom trenutnih akcija Izraela na ovom polju”.
Čini se da je Biden morao da pokaže da je radio nešto da izvrši pritisak na Izrael. Odgovor mnogih utjecajnih američkih kongresmena, poput bivše predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi i ogorčenih građana širom Amerike na ubijanje humanitarnih radnika WCK, pored poziva međunarodne zajednice na prekid vatre u proteklih šest mjeseci, pojačao je pritisak na tim Bidena da konačno počne koristiti američku polugu da obuzda nevaljalo ponašanje Izraela.
Nakon tog razgovora Bidena i Netanyahua, izraelski zvaničnici najavili su svoj plan za otvaranje prelaza Erez i povećanje ulaska pomoći u Gazu preko prijelaza Kerem Shalom.
Koordinator za vladine aktivnosti na teritorijama (COGAT) izraelskog ministarstva odbrane je 7. aprila objavio da su tog dana u Gazu ušla 322 kamiona pomoći. Do tog trenutka, toliko kamiona pomoći nije ušlo u enklavu ni u jednom danu od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023.
“Ovo nam govori da, uprkos poricanjima iz SAD-a, da Izrael zapravo blokira pomoć i da čak i najmanji pritisak iz SAD-a može imati utjecaja”, rekao je dr. Assal Rad, eksper za Bliski istok, u intervjuu za The New Arab .
Ipak, treba se zapitati, zašto je ta epizoda, koja je rezultirala smrću nekih građana zapadnih zemalja, izazvala veći nivo bijesa među elitama u Washingtonu od visokotehnološkog pokolja više od 30.000 Palestinaca u posljednjih šest mjeseci ?
Jednostavno rečeno, sve se svodi na potpuno zanemarivanje života Palestinaca od strane kreatora američke politike.
„Pažnja na ovu tragediju [sa humanitarnim radnicima WCK] odvratila je od uništenja al-Shife i naglasila dehumanizaciju Palestinaca, čija smrt u desetinama hiljada i čista glad nisu izazvali čak ni ovu blagu reakciju Bajdenove administracije “, primijetio je dr Rad.
Važno je izbjeći preuveličavanje utjecaja Izraela koji dozvoljava dodatnu pomoć u Gazi sve dok Izraelci nastavljaju bombardirati enklavu.
“Ne možete dijeliti pomoć osim ako ne postoji prekid vatre. Biden je zatražio prekid vatre 4. aprila, ali nema izvještaja da je Izrael prestao pucati. Mislim da je to pravi test ovdje”, rekao je za TNA dr Nader Hashemi, direktor Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje princa Alwaleeda bin Talala Univerziteta Georgetown.
Nejasno je šta će se dalje dogoditi u Gazi. Međutim, dr Hašemi vjeruje da će se humanitarne krize koje pogađaju blokirani pojas obalne teritorije pogoršati. On je skeptičan prema Bidenovom nedavnom govoru o potrebi primjene primirja, zaštiti međunarodnih humanitarnih radnika i rješavanju humanitarnih katastrofa u Gazi koje bi dovele do bilo kakvog ublažavanja palestinskih patnji u enklavi.
Razlog zašto je to što je Bidenov poziv s Netanyahuom bio „samo prijetnja Izraelu da i dalje može raditi šta god želi, ali ako ne bude bliže koordinirao politiku sa Sjedinjenim Državama, tada će, možda u nastavku, Sjedinjene Države pokušati da iskoristiti svoju moć nad Izraelom kako bi obuzdale Izrael – ali to ostaje da se vidi”, objasnio je dr Hašemi.
Lopta je u američkom terenu
Na kraju, dok izjave Bidenove administracije odražavaju promjenu u retorici i tonu, važna pitanja se odnose na postupke Bijele kuće, a ne na njene riječi. “Ono što se dalje događa je u potpunosti američka odluka”, rekao je za TNA Mouin Rabbani, politički analitičar i kourednik Jadaliyya.
Hoće li u ovom narednom periodu Bijela kuća omogućiti da se izraelski napad na Gazu nastavi potpuno nekažnjeno uz samo verbalne razlike koje se izražavaju kroz izjave i politički teatar, ili će Bidenova administracija preduzeti neophodne korake za deeskalaciju i uspostavljanje primirja kao rezultat domaćeg i međunarodnog pritiska?
Kada mu je postavljeno ovo pitanje, Rabbani je odgovorio: “Teško je reći, budući da ponašanje SAD-a… otežava utvrđivanje da li se istinski protiv,i ili će se na kraju složiti s izraelskim inicijativama da proizvede dalju regionalnu eskalaciju”.
(TBT, Mediji)