Turske vlasti uhapsile su 147 osoba osumnjičenih za veze s ISIS-om u okviru akcije slamanja nakon smrtonosnog napada u Moskvi prošlog tjedna. Turski ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya najavio je uhićenja koja su izvedena u sklopu operacije “BOZDOGAN-17” u 30 provincija.
Između 1. lipnja 2023. i 25. ožujka 2024. Turska je provela 1329 operacija protiv militanata ISIS-a, što je rezultiralo pritvaranjem 2919 osumnjičenih. Od toga su 692 osobe uhapšene, 531 osoba je podvrgnuta odlukama sudske kontrole, a protiv 187 osoba vode se sudski postupci.
Yerlikaya je naglasio stalnu predanost Turske borbi protiv terorizma. “Organiziramo operacije 365 dana u godini, 4 godišnja doba, 12 mjeseci, danju i noću. Naša borba protiv terorizma nastavit će se odlučno sve dok i posljednji terorist ne bude neutraliziran”, rekao je.
Odgovornost za teroristički napad u Moskvi 23. marta, gdje su naoružani napadači otvorili vatru na posjetitelje koncerta u Crocus City Hall, preuzela je ISIL-ova pridružena skupina Islamska država Khorasan Province (ISIL-K).
Ruske vlasti optužile su Ukrajinu da je orkestrirala napad i koristila militante kao posrednike, a broj mrtvih dosegnuo je 140 do srijede, 27. ožujka.
Dvojica osumnjičenih napadača posjetila su Istanbul
Istrage su otkrile da su dvojica napadača posjetila Istanbul iz Moskve prije napada kako bi obnovili svoj bezvizni boravak u Rusiji. Turske vlasti su, međutim, izjavile da nije bilo uzbuna protiv osumnjičenih, što im je omogućilo da slobodno putuju između Turske i Rusije.
Obojica naoružanih napadača, Saidakrami Murodali Rachabalizoda i Shamsidin Fariduni, tadžikistanskog su podrijetla i otputovali su u Tursku iz Rusije u februaru, a vratili su se u Moskvu istim letom 2. marta. Turski dužnosnici vjeruju da su pojedinci bili radikalizirani u Rusiji, s obzirom na kratkotrajnost njihovog putovanja u Tursku.
Turske vlasti provele su temeljitu istragu o aktivnostima militanata tokom njihova boravka i podijelile svoja otkrića s Moskvom.
Napad je već postao još jedno bojno polje u tekućem informacijskom ratu između Rusije, Ukrajine i zapadnih saveznika Ukrajine, uključujući Sjedinjene Države. Okolnosti i vrijeme napada, zajedno s navodnim počiniteljima, stvorili su plodno tlo za teorije zavjere.
Napad se dogodio u kazalištu Crocus City Hall u blizini Moskve tijekom koncerta ruske rock grupe Piknik.
Naoružani napadači u taktičkoj opremi i naoružani automatskim oružjem otvorili su vatru na posjetitelje koncerta i zapalili zgradu. Stravične video snimke koje kruže društvenim mrežama prikazuju napadače kako pucaju na bespomoćne osobe koje čuče na tlu.
S više od 100 ranjenih osoba, očekuje se da će broj žrtava rasti.
Napad već premašuje broj mrtvih u talačkoj krizi u moskovskom kazalištu 2002., uznemirujuće podsjeća na taj događaj. Vjerojatno će to biti drugi najgori teroristički napad u ruskoj povijesti nakon talačke krize u školi u Beslanu 2004., koja je rezultirala s više od 300 mrtvih.
Teroristička mreža Islamske države, posebice njezina afganistanska podružnica poznata kao Islamska država u Khorasanu (ISIL-K), preuzela je odgovornost za napad. Američki obavještajni dužnosnici vjeruju da je to djelo ISIL-K, što je tvrdnja potkrijepljena objavom snimke napada ISIS-a s kamere na tijelu.
Napad je izazvao niz optužbi i negiranja između Rusije i Ukrajine. Dok neki ruski dužnosnici nagovještavaju ukrajinsku umiješanost, ukrajinske vlasti odlučno poriču bilo kakvu povezanost.
Vrijeme napada, nedugo nakon Putinova ponovnog izbora i usred promjene retorike u vezi sa sukobom u Ukrajini, potaknulo je nagađanja o njegovim motivima i počiniteljima.
Iako postoji malo dokaza koji upućuju na ukrajinsku umiješanost ili operaciju lažne zastave od strane Rusije, napad je intenzivirao tekući propagandni rat između dviju zemalja. Također je skrenuo pozornost na upozorenje američkog veleposlanstva izdano ranije, što je dovelo do nagađanja o američkoj umiješanosti u napad.
(TBT)
