GEOPOLITIKA
Rusija ima nulto povjerenje u NATO i vjeruje da se taj savez
sprema u rat protiv nje, kaže vodeći ruski vanjskopolitički analitičar Sergej
Karaganov uz upozorenje da ako dođe do novog velikog rata Rusija ga neće voditi
na svojem teritoriju
FOTO: (AP)
Karaganov, član uticajnog Vijeća za vanjsku politiku i
obranu pri ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, u intervjuu za njemački “Der
Spiegel” navodi da već desetak godina raste rizik od novog rata u Europi, i da
je sada isti kao u vrijeme Hladnog rata.
Propaganda koja u izobilju stiže s obje strane svjedoči o
opasnoj fazi krize, smatra Karaganov.
“Ruski mediji su više rezervirani od zapadnih. Premda morate
razumjeti da je Rusija vrlo osjetljiva kada je riječ o odbrani. Mi moramo biti
spremni na sve. To je izvor povremeno široke propagande”, kaže on i pita:
“Ali što radi Zapad? On se samo bavi ocrnjivanjem Rusije; vjeruje
da mi prijetimo da ćemo napasti. Situacija se može usporediti s krizom kakva je
postojala krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih”.
Ruski stručnjak ima na umu masovno povećanje broja
nuklearnih raketa srednjeg dometa u Europi, koje je lako moglo dovesti do
nenamjernog nuklearnog rata. Te rakete imaju vrlo kratko vrijeme doleta, zbog
čega napadnutoj strani ne ostaje gotovo nimalo vremena reagirati, a to opet
čini automatsku odmazdu jedinom mogućom reakcijom na pogubnu nuklearnu vatru.
Takva situacija ublažena je sporazumom o zabrani raketa srednjeg dometa
potpisanim 1987. godine.
Prema mišljenju Karaganova, sadašnje jačanje NATO snaga kod
granica Rusije nalik je postavljanju raketa “Pershing” i SS-20 prije tri
desetljeća, barem u smislu opravdanja za njihovo raspoređivanje.
“Strahovanja u zemljama kao što su Poljska, Litva i Latvija
treba povezati s time što NATO u tim zemljama stacionira oružje. Ali to im ne
pomaže; mi to tumačimo kao provokaciju. U slučaju krize mi ćemo uništiti upravo
to oružje. Rusija više nikad neće ratovati na svom teritoriju”, poručuje
Karaganov.
Kako ističe, pomoć koju je ponudio NATO nije simbolična
pomoć baltičkim državama nego provokacija.
“Ako NATO počne nasrtati na nuklearnu silu kakva smo mi –
bit će kažnjen”, naglašava ruski ekspert.
Dio problema, prema njegovim riječima, jeste prekid
komunikacija, što je pokazao rad – odnosno odsustvo rada – Vijeća NATO-Rusija,
koji je formiran da bi rješavao razlike u mišljenjima između Saveza i Rusije,
ali “više nije legitimno tijelo”.
“NATO je postao kvalitativno drukčiji savez. Kada smo počeli
dijalog s NATO-om, bio je to obrambeni savez demokratskih sila. Ali onda je
Vijeće NATO-Rusija poslužio kao pokriće i za legalizaciju ekspanziju NATO-a.
Kada nam je zaista bio potreban – 2008. i 2014. – nije ga bilo”, navodi
Karaganov, imajući na umu dvije velike ruske sigurnosne krize – događaje u
Gruziji i Južnoj Osetiji i nasilnu smjenu vlasti u Ukrajini.
Karaganov ističe da neprijateljstvo između Rusije i Evrope i
na druge načine pogađa obje strane. Nakon više desetljeća bezbrižnog života, Evropa
je zaboravila kako se vodi realpolitika, za razliku od Rusije, što znači da
Europa gubi pomoć Rusije kada je u pitanju izbjeglička kriza, jer je malo vjerojatno
da će je Moskva ponuditi u situaciji kada je suočena s konfrontacijom.
“U Evropi imate različit politički sustav koji se nije u
stanju adaptirati na izazove novog svijeta. Njemačka kancelarka je rekla da naš
predsjednik živi u drukčijem svijetu. Ja vjerujem da on živi u veoma stvarnom
svijetu”, ističe Karaganov.
S druge strane, Rusija je pogođena jer ruske elite pronalaze
izgovor da, dok god postoji prijetnja od NATO-a, ne poduzimaju bolne ali
neophodne unutarnje reforme.
Međutim, Karaganov smatra da Rusija u tom sučeljavanju u
dogledno vrijeme neće ponuditi bilo kakve ustupke Zapadu nego će se okrenuti ka
istoku udaljavajući se od Europe, iako on misli da takav ishod nije najbolji za
Rusiju.
“Mi vjerujemo da je Rusija moralno u pravu. Neće biti bilo
kakvih suštinskih ustupaka s naše strane”, kaže on i dodaje da je psihološki
gledano Rusija sada postala evroazijska sila.
“Ja sam bio jedan od intelektualnih tvoraca zaokreta ka
istoku. Ali sada smatram da ne treba da okrećemo leđa Evropi. Moramo pronaći
način da revitaliziramo naše odnose”, poručuje Karaganov.
(TBT)