Jedna od država koja trenutačno ima veliku važnost u međunarodnim odnosima je Oman. Zbog svoje neutralnosti ali velikog vanjskopolitičkog utjecaja neki su analitičari Oman prozvali „Švicarskom Bliskog istoka“.
Strateški važan geografski položaj
Oman je smješten na na jugozapadnom vrhu Arapskog poluostrva, na ulazu u Hormuški tjesnac preko puta Irana. Oman još izlazi na Omanski zaljev, Arapsko more iIndijski ocean. To je zemlja u Perzijskom zaljevu s najmanjom obalom – 1.700 kilometara obale i 1.414 kilometara kopnene granice (676 km sa Saudijskom Arabijom, 450 km s UAE i 288 km s Jemenom). Malena omanska enklavaRuus al Jibal na stjenovitom poluostrvu Musandam na Hormuškom tjesnacu odvojena je od ostatka Omana zbog teritorija UAE. Madha je druga omanska enklava unutar teritorija UAE smještena na pola puta između poluostrva Musandam i glavnog dijela Omana. Na glavnom teritoriju države, ravnica Batina proteže se do rta Ras al-Hadd, jugoistočnog vrha Arapskog poluotoka, na čijoj se obali nalaze važna luka Sohar i glavni grad Muskat. Unutrašnjost Omana sastoji se od velikog pustinjskog područja, dijela pustinje Rub al-Khali i okolnih planina. Nekih 1.200 kilometara južno od Muscata nalazi se važna regija Dhofar.
Sultanat Oman
Službenim imenom Sultanat Oman jedina je država na Arapskom poluotoku čiji je sustav vlasti sultanat – slijedi liniju muških potomaka sultana Turki bin Saida koji je bio sultan Muskata i Omana od 1871. do 1888. Sultanat Oman, utemeljen je 1970. nakon državnog udara koji je predvodio sultan Qaboos, koji je svrgnuo svog oca Saida bin Taimura. Teritorijalno područje omanske države je309.500 kavdaratnih km. Zemlja je 1982. potpisala dogovor sa Saudijskom Arabijom kojim su okončani teritorijalni sporovi, a granica s Jemenom definirana je 1992. Trenutno je na vlasti sultan Haitham bin Tariq Al Said, koji je stupio na prijestolje u januaru 2020. kada je njegov rođak Qaboos umro bez nasljednika. Sultanat Oman je nasljedna monarhija, a sultan ima isključivu ovlast da donosi zakone putem kraljevskih dekreta. Prema međunarodnim nevladinim organizacijama koje istražuju područje ljudskih prava poput Freedom Housea, Oman je nedemokratska država u kojoj nema političkih sloboda. Ljudska prava su ugrožena budući da vlasti hapse i zastrašuju političke protivnike i novinare, prisutna je cenzura medija a prava žena i manjina se također slabo poštuju. Oman ima vrlo visok udio migranata: 2 miliona od ukupno 4,6 miliona stanovnika. Kako bi se uravnotežio ovaj omjer, nastojalo se učiniti radnu snagu uglavnom omanskim državljanima, ali politika omanizacije nije bila previše uspješna.
Ekonomija ovisna o energentima
Oman je država visokog dohotka. Procjene visine nominalnog BDP-a za 2023. iznose 108 milijardi USD (66. mjesto na svijetu), a prema procjenama BDP per capita iznosi preko 21 tisuću USD (55. mjesto na svijetu). Zahvaljujući prihodima od energenata omanske vlasti su svom stanovništvu omogućile subvencioniranje hrane i drugih potrepština i visoke plaće u javnom sektoru.Oman nije član Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali koordinira naftnu proizvodnju u širem OPEC+ okviru. Oman se suočava s izazovima održavanja višedesetljetnog društvenog ugovora prema kojemu je nafta donijela prosperitet stanovnicima u zamjenu za prihvaćanje sultanove apsolutističke i autoritarne vlasti. Gospodarski, Oman ima isti problem kao i ostale države Perzijskog zaljeva – pretjerano oslanjanje na ugljikovodike. Godine 1991. naftna i plinska industrija činile su 82% državnih prihoda. Oman je uživao u razdoblju gospodarskog rasta do 2014. zahvaljujući visokim cijenama nafte. Međutim, između 2015. i 2021. bilanca je bila negativna, a Oman se suočio s velikim javnim i vanjskim dugom.
Prošle godine nafta i plin činili su 78% državnih prihoda što dugoročno to nije rješenje. Za 15 godina zalihe bi mogle presušiti.Omanski državni fond ima ukupnu imovinu od 41,5 milijardi dolara što je brojka daleko manja od drugih zaljevskih država. Godine 2021. nezaposlena mladež protestirala je u nekoliko omanskih gradova tražeći pristup stabilnim poslovima. Sultan Haitham donio je mjere štednje kako bi obuzdao javnu potrošnju. Tokom protekle tri godine vlada je konsolidirala poduzeća u državnom vlasništvu i spojila neka tijela, dok je imenovala mlađe tehnokrate i ministre da vode vladine agencije. Kako bi privukao strane ulagače, Oman nudi niže porezne olakšice, prošireno korištenje zemljišta i povećani pristup kapitalu u sektorima kao što su proizvodnja, logistika, turizam, rudarstvo i ribolov.
Razvijen rudarski sektor i Oman Vizija 2040
Rudarski sektor posljednjih godina je doživio snažan rast. Omanska država proizvodi i izvozi rudače preko državnih i privatnih kompanija. Resursi rudača rasprostranjeni su po cijeloj zemlji, iako su koncentrirani u regijama Sohar i Dhofar i u blizini Duqma. Postoje velike rezerve metala (bakar, kromit, krom, aluminij, zlato, ferokrom, kobalt, željezo i cink) i minerala (glina, vapnenac, mramor, kvarc, sol, keramička glina, dolomit, bazalt i fosfat). Potrebno je izvršiti diverzifikaciju gospodarstva. Više od polovice aktivnog stanovništva zaposleno je u javnom sektoru, što rezultira velikim državnim dugom, realnošću koja će se morati promijeniti. S tim ciljem na umu, 1991. izrađeni su planovi razvoja, a sada je aktualnaOman Vizija 2040. Ona naglašava urbani razvoj, s fokusom na projekte za dva grada na obali: turistički i rezidencijalni grad u Yitiju (Muskat) i „pametni grad“ Sultan Haitham u Seebu.Cilj je smanjiti emisije ugljičnih plinova i povećati proizvodnju vodika ali i učiniti zemlju globalnim proizvodnim središtem i postići 30 gigavata proizvodnje do 2040.Usred energetske tranzicije, Oman ima minerale za proizvodnju energije vjetra i fotonaponske energije (željezo, bakar, cink, aluminij) i za izgradnju električnih vozila, uređaja za pohranu i električne mreže. Oman također ima minerale za proizvodnju i izvoz građevinskog materijala koji je potreban za nove gradove.
Međunarodna pomorska i trgovinska važnost
Geografski položaj Omana pogoduje njegovoj međunarodnoj pomorskoj važnosti. Hormuški tjesnac u Perzijskom zaljevu ključna je prometnica za globalnu trgovinu naftom. Procjenjuje se da otprilike 20% svjetske nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac kao i 25% svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem, čime povezuje energetske izvore iz regije s potrošačima diljem svijeta. Omanska vlada planira pretvoriti zemlju u pomorsko trgovačko i logističko središte u području Zaljeva te je, u skladu sa svojom Vizijom 2040., posljednjih godina mnogo uložila u mrežu luka. Tri su značajne luke: Sohar, Salalah i Duqm. Na ulazu u Hormuški tjesnac, luka Sohar je vitalna za trgovinske odnose. Najvažniji projekt koji se odnosi na ovu lukudogodio se rujnu 2022. kada je stvorena željeznička kompanija Oman-Emirati za povezivanje luke Sohar sa željezničkom mrežom Emirata. Oman nema željezničku mrežu i ta veza je iznimno važan strateški cilj, koji omogućuje izbjegavanje prolaska određenih vrsta robe kroz Hormuz. Na jugu je glavna luka Salalah, rangirana prema Svjetskom indeksu učinkovitosti kontejnerskih luka (CPPI) kao druga najučinkovitija u svijetu. Na jugoistoku zemlje je smještena luka Duqm koja je postala centar kineskih ulaganja.
Ibadijski islam
U Omanu prevladava utjecaj ibadijskog ogranka islama, koji je odvojen od sunizma i šijizma. Brojčano su najjači suniti (47%), slijede ibadije (35%) i šijiti (6%). Ibadija još ima i u Alžiru,Libiji, Mozambiku i Tanzaniji. To je jedna od najstarijih frakcija islama, nastala manje od 50 godina poslije smrti Poslanika Muhameda. Potekla je iz islamske frakcije Haridžita.
FOTO: (public)
U Omanu su se Ibadije naselili u unutrašnjosti zbog izolacije planinskih područja. Do 11. stoljeća Oman je stekao nezavisnost od Abasidskog kalifata. Iz ovog izoliranog područja, ibadizam je postupno uveden na obalu između 1650. i 1725. nakon povlačenja Portugalaca. Imami iz obitelji Yaruba preselili su se u Muskat, gdje su ponovno uspostavili ibadijski imamat na obali Batine. Uspostava imamata u Muskatu olakšala je usvajanje ibadizma kada se današnja dinastija Al Said nastanila u Muskatu 1784. Zbog pomorskih veza Omana s obalom Afrike do kraja 19. stoljeća Ibadijski islam se proširio i još uvijek opstaje u Mozambiku i na otoku Zanzibaru. Ibadizamdaje državi unutarnju koheziju i služi kao protuteža snazi dvama velikim islamskim denominacijama.Ibadije stavljaju naglasak na jačanje nacionalnog identiteta i obuzdavanje drugih islamskih pokreta. Štoviše, ibadijska škola je izvor prestiža koja privlači pažnju vjerskih učenjaka iz ostatka svijeta.
Vojne sposobnosti
Oman ima ograničenevojne kapacitete koji su često nedovoljni za obranu svog teritorija uključujući pomorske interese. Oman je stoga jedan od najvećih svjetskih uvoznika oružja i vojne opreme. Kopnene snage su znatne (25.000 vojnika) irelativno dobro opremljene oklopnim vozilima i modernim oružjem iz Ujedinjenog Kraljevstva. Sistemi protivzračne odbrane su primitivni. Omanske pomorske snage nemaju dovoljno osoblja. Kupljene tri fregate iz Velike Britanije su relativno moderne i imaju relevantne sposobnosti, dok su američke korvete i amfibijski brodovi prilično zastarjeli (stariji od 25 godina). Oman najviše vojno sarađuje s V. Britanijom a potom sa SAD-om. Posljednjih godina Oman pokušava modernizirati svoj vojni arsenal prvenstveno kupnjom iz SAD-a. Paralelno su ojačane veze s Kinom i Indijom s kojima su provođene zajedničke vojne vježbe.
Strateško posredovanje u međunarodnim sukobima
Omanska kultura, koju je Fredrik Barth opisao kao „ideologiju pristojnosti“, a Jeremy Jones „tihom diplomatijom“, privukla je veliku pažnju.Oman je u središtu geopolitike Bliskog istoka. Iako princip neutralnosti nije formalno ugrađen u omansku vanjsku politiku on se uveliko primjenjuje. Za razliku od S. Arabije, Katara i Emirata koji se vole svrstavati na jednu stranu, Omanci to izbjegavaju. Otkad je sultan Qaboos došao na vlast 1970. Oman nije nikada prekinuo diplomatske odnose s nijednom državom niti se pridružio ijednom bloku. Zbog sklonosti vladajuće elite prema neutralnosti u međunarodnim odnosima,Muskat je postao važno središte za posredovanje u bliskoistočnim sukobima. Oman kroz neutralni pristup jača svoje međunarodno vodstvo u području izgradnje mira. Razgovori o smanjenju rivalstva između Irana i Saudijske Arabije, nuklearni sporazum s Iranom i rat u Jemenu samo su neki od nedavnih pregovora koji su održani u ovoj zemlji.Godine 2014. Oman se pridružio koaliciji koju je predvodio SAD protiv Islamske države, ali nije sudjelovao u koalicijskim zračnim napadima ili kopnenim operacijama. Oman se usprotivio saudijskom potezu izolacije Katara u lipnju 2017. zbog političkih neslaganja.
Odnosi sa SAD-om
Otkako su Sjedinjene Države i Oman početkom 1970-ih otvorili ambasade u svojim prijestolnicama, obje zemlje održavaju srdačne odnose. Oman je bio prva država Perzijskog zaljeva koja je potpisala službeni sporazum kojim se američkoj vojsci dopušta korištenje omanskih vojnih objekata (1980.) kao dio strateškog partnerstva. Dana 24. marta 2019., Oman i SAD potpisali su „Strateški okvirni sporazum“ koji dopušta američkim snagama korištenje luka Duqm i Salalah koje su dovoljno velike da prihvate američke nosače zrakoplova.Američki državni sekretar Anthony Blinken istaknuo je ključnu ulogu koju Oman ima kao američki partner, posebno u naporima da se dovrši rat u Jemenu. Godine 2021. Sjedinjene Države izvezle su 1,4 dolara milijardi u roba u Oman i uvezle 1,86 milijardi dolara robe.
Odnosi s Kinom
Osim bliskih veza sa zaljevskim državama i SAD-om, Oman također njeguje veze s Kinom. Oman izvozi 85% svoje nafte u Kinu. Kina je prvi izvozni ali i drugi najveći uvozni partner Omana.Kineska vlada je financirala industrijsku zonu u luci Duqm i posudila je Omancima 3,6 milijardi dolara 2017. za njen razvoj. Kina peti najveći strani investitor u Oman, a Kinezi su preuzeli 49% udjela u omanskoj kompaniji za prijenos električne energije. Oman je dao svoj doprinos u naporima Pekinga da pomiri Rijad i Teheran.
Odnosi s Iranom
Omanski zvaničnici dosljedno tvrde kako dobri su odnosi s Iranom bolje rješenje od potencijalnih sukoba. U objašnjenju pozitivnih odnosa s Iranom, oni često ističu podršku iranskog šaha sultanu Qaboosu koji je preuzeo vlast od svog oca 1970. i iransko raspoređivanje trupa kojeje pomoglo Omanu da okonča ljevičarsku pobunu u provinciji Dhofar tokom 1962.-1975. U tom je sukobu poginulo 700 iranskih vojnika.U isto vrijeme, Oman kroz svoje partnerstvo s Amerikom podržava napore Washingtona da strateški suzbijeutjecaj Irana. Predsjednik Ebrahim Raisi posjetio je Oman krajem maja 2022. kako bi razgovarao o regionalnim pitanjima i potpisao niz sporazuma za proširenje bilateralne trgovine uključujući razvoj naftnog polja Hengham u Perzijskom zaljevu. Volumen trgovinske razmjene Irana i Omana je marginalan jer se Oman nastojipridržavati američkih sankcija. Oman pomaže u dijalogu Teherana i Washingtona.
Jemenski rat
U nastojanju da pomogne u zaustaviti krvavi Jemenski rat, omanska vlada bila je domaćin razgovora između američkih diplomata i predstavnika Hutija. Oman je omogućio pregovore usmjerene na produženje prekida vatre uz posredovanje UN-a između vlade Republike Jemen i Hutija koji je istekao u oktobru 2022., ali se od tada poštuje. U siječnju 2023., posebni izaslanik UN-a za Jemen Hans Grundberg posjetio je Muscat, gdje se susreo s omanskim visokim dužnosnicima. Oman je naširoko hvaljen zbog svojih mirovnih napora.
Konstruktivan odnos prema izraelsko-palestinskom sukobu
Od 1990-ih Oman traži način za okončanje izraelsko-palestinskog sukoba. Tijekom vrhunca izraelsko-palestinskog mirovnog procesa 1990-ih, Oman je postao prva zaljevska država koja je službeno bila domaćin posjeta jednog izraelskog premijera (Yitzhaka Rabina 1994.), a ugostio je i premijera Shimona Peresa u travnju 1996. Od 1997. Oman je središte Bliskoistočnog istraživačkog centra za desalinizaciju (MEDRC), koji okuplja znanstvenike iz Izraela, Zapadne obale, Gaze, Jordana i Katara kako bi raspravljali o desalinizaciji i surađivali u pročišćavanju vode u regiji. Neki eksperti su pretpostavljali da će Oman slijediti put Emirata i Bahreina u normalizaciji odnosa s Izraelom (Abrahamski sporazumi), ali omanski dužnosnici nisu pokazali da to ozbiljno razmatraju. Nakon godina pokušaja, u veljači 2023. Oman je otvorio svoje zračne luke za izraelske komercijalne letove. Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen zahvalio je vladi Omana, napomenuvši da je to „povijesna odluka koja će skratiti putovanje u Aziju, smanjiti troškove za Izraelce i pomoći izraelskim tvrtkama da budu konkurentnije.“
Diplomatičan odnos prema ratu u Ukrajini
Neutralnost u mnogim geopolitičkim pitanjima pomaže Omanu u održavanju dobrih odnosa s Rusijom. Oman je osudio rusku invaziju Ukrajine ali nije uveo sankcije i nije Ruse istakao kao agresore. U junu 2022. ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetio je Oman kako bi održao dijalog sa sultanom Haithamom bin Tariqom. Sultan Haitham i Lavrov razgovarali su o ukrajinskom ratu, tokom kojeg je ruski ministar vanjskih poslova pohvalio omansku ideologiju pristojnosti, ističući „omansku mudrost u suočavanju s raznim regionalnim i međunarodnim pitanjima“. Moskva i Muskat dijele nekoliko ključnih geopolitičkih interesa. Među njima je Sirija. Oman je jedina zemlja među državama Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) koja nije pružila potporu sirijskoj oporbi, a Moskva cijeni diplomatske odnose Omana s režimom Bashara al-Assada. Omancima je važan uvoz ruskog žita. Omanski diplomati pozivali su na diplomatsko rješenje ukrajinskog rata.
Zaključak
Ukupno promatranje vanjske politike Omana otkriva izuzetno značajnu ulogu te zemlje u rješavanju međunarodnih sukoba. Kroz uspostavu neutralnosti i izbjegavanje pridruživanja bilo kojem bloku, Oman je postao ključno središte za razgovore i pregovore u regiji Bliskog istoka. Sposobnost održavanja srdačnih odnosa s različitim igračima na međunarodnoj sceni, uključujući SAD, Kinu, Iran i Rusiju, svjedoči o diplomatskoj vještini i strategiji ove zemlje. U konačnici, Oman se pozicionira kao ključni igrač u međunarodnim odnosima, kombinirajući pragmatičnost, mudrost i konstruktivnost kako bi pridonio miru i stabilnosti na globalnoj razini. Dobar pokazatelj kako male države mogu biti utjecajne.
(TBT, GEOPOLITIKA NEWS)
