REGIONAL
Iza svih naroda
koji su protutnjali kroz ove krajeve, ostalo je nevjerovtno etničko bogatstvo,
a oni su, između ostalih, najneobičniji primjeri
FOTO: Pomaci
(Wikipedia)
Balkan je od najdavnijih
vremena bio raskrsnica Istoka i Zapada i na njemu su se sudarile brojne
kulture. Iza svih naroda koji su protutnjali kroz ove krajeve, ostalo je
nevjerovtno etničko bogatstvo. Mnogi ni ne znaju se različitih i nevjerojatnih
etničkih grupa naziva Balkansko poluostrvo svojim domom.
1. Goranci
Goranci ili
Gorani su etnička zajednica u Srbiji, vrlo slična Srbima u Sredskoj i Torbešima
u zapadnoj Makedoniji. Naseljavaju region Gora, koji obuhvata opštinu Gora na
krajnjem jugu Srbije, zatim dio Albanije i Republike Makedonije. Islamske su
vjeroispovesti, a govore dijalektom poznatim kao goranski govor, odnosno
srpskim jezikom (prizrensko-timočki dijalekt)
Radi se o
kompaktnoj, specifičnoj zajednici koje je oformljena postepeno, dugotrajnim
antropogeografsko-etnološkim procesom, čiju osnovu čini srednjovjekovna
pravoslavna srpsko-slovenska populacija, u simbiozi sa srodnim i drugim
etnokulturnim starobalkanskim slojevima i orijentalnim uticajima, koji sa
tradicionalnom kulturom i islamizacijom predstavljaju glavne komponente njene
etnogeneze.
Osim slovenskih
etnokulturalnih elemenata, vidljivi su vlaški, juručki i cincarski elementi i
nadasve izgrađeni sasvim posebni goranski etnicitet, koji je danas i te kako
autentičan i prepoznatljiv. Nikada se nisu nacionalno odvajali od Srbije, bez
obzira na posebnost koju im država Srbija još od Cara Dušana garantuje u
srednjem vijeku, zatim kralj Petar I Oslobodilac i drugi.
Prema popisu
stanovništva iz 2011. godine, u Srbiji (bez Kosova i Metohije) je živjelo 7.767
Goranaca. Prema procjenama Goranaca ukupno ima više od 60.000.
FOTO: (Nemanja
Pančić)
2. Pomaci
Pomaci su etnička
grupa Bugara islamske vjeroispovesti, čiji je maternji jezik bugarski, odnosno
pomaški jezik kako ga nazivaju u Grčkoj i Turskoj. Pomaci su tokom Otomanske
vladavine prešli u islam. Danas ih smatraju religijskom grupom Bugara, koja
pretežno živi u jugozapadnoj Bugarskoj, kao i u sjeveroistočnoj Grčkoj i
Turskoj.
Etimoliško značenje riječi „pomak“ najvjerovatnije dolazi iz slovenske riječi pomagači.
Ovaj naziv najvjerovatnije potiče iz doba turske vladavine, gdje su Pomaci
označeni kao kolaborativna grupa.
U 20-om vijeku
Pomaci su doživjeli više talasa asimilacije i bugarizacije od strane bugarske
državne uprave. Od 1905. godine u Bugarskoj se koristi naziv Pomaci. Tokom
Balkanskih ratova 1912. i 1913. godine veliki dio Pomaka je primoravan da pređe
u hrišćanstvo, što je dijelom nakon Bukureškog mira 1913. dijelom poništeno.
Između 1938. i 1944. godine primoravani su da prihvate bugarska imena, što se
također ponavljalo 1950-ih i 1970-ih godina.
Bugarska
statistika ih ne iskazuje posebno. Većina Pomaka se na popisu u Bugarskoj
identifikuje kao Bugari islamske vjeroispovesti. Na popisu 2001. godine 130.000
stanovnika se tako izjasnilo, pa su u Smoljanskoj oblasti bili većina.
(TBT)