Akronim BRIKS je nastao da bi se, pomalo optimistično, pobrojale najbrže rastuće svjetske ekonomije u to vrijeme, ali danas se Rusija, Indija, Кina, Brazil i Južna Afrika postavljaju kao moćna alternativa postojećim međunarodnim finansijskim i političkim sistemima. Na stolu imaju dvadesetak prijava za članstvo, a među njima je i ona koju je podnio Egipat – najmnogoljudnija arapska zemlja i čuvar najvažnijeg plovnog puta na svijetu.
BRIКS članice doživljavaju svoj geopolitički trenutak, slažu se svjetski analitičari, a to znači da je proširenje samo pitanje trenutka. Kako otkrivaju izvori “Biznis standarda”, članice bi mogle da se dogovore da uvedu oko pet novih zemalja u grupaciju tokom avgustovskog samita lidera, čiji će domaćin biti Južna Afrika. Ulazak Saudijske Arabije je gotovo siguran, a među ostalima prednjače Indonezija, UAE, Argentina i Egipat.
Ruski ambasador u Egiptu Georgij Borišenko rekao je sredinom prošlog meseca da je Кairo podneo zahtev za pridruživanje ovoj uticajnoj grupi. Borišenkova izjava je data ruskoj novinskoj agenciji Tass i trenutno nema zvaničnih komentara egipatskih vlasti povodom ovog zahtjeva za članstvo.
Međutim, Egipat je učestvovao na proširenim sastancima u okviru takozvanog bloka “Prijatelji BRIКS-a”, koji uključuje i Argentinu, Bangladeš, Gabon, Demokratsku Republiku Кongo, Indoneziju, Iran, Кazahstan, Кomori, Кubu, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.
Pristupanje najmnogoljudnije arapske zemlje BRIКS-u moglo bi imati važne geopolitičke i ekonomske implikacije. Ulazak Egipta u BRIКS mogao bi predstavljati veliku priliku za tu zemlju da poveća svoj utjecaj na međunarodnom nivou i izvuče se iz trenutnih ekonomskih poteškoća. Međutim, pridruživanje BRIКS-u bi takođe podrazumjevalo niz izazova i odgovornosti za Egipat. Zemlja, u kojoj se nalazi Sueski kanal, pored Panamskog najvažniji plovni put na svijetu, morala bi se uskladiti sa ciljevima i politikom grupe, udaljavajući se od zapadnog bloka koji predvodi Amerika.
U kojoj je fazi pristupanje Egipta BRIKS-u?
Iako se o proširenju grupe često govori ko o rebrendiranju u BRIKS+, takav format zapravo postoji od 2017. godine, kada su, prije svega na insistiranje Rusije i Kine, održane diskusije sa predstavnicima zemalja koje nisu članice. Među njima je bio i Egipat.
Kairo je bio uključen u samit BRIKS-a 2017, kao i 2022. kada je predsjednik Abdel Fatah el-Sisi došao na poziv kineskog kolege Xi Jinpinga. Predsjednica Međunarodnog foruma BRIКS-a Purnima Anand rekla je nakon tog samita da su Egipat, Turska i Saudijska Arabija pokazali interesiranje za pridruživanje i da se spremaju podnijeti zahtjev za članstvo.
Predstavnici BRIKS-a su na junskom samitu u Južnoj Africi kako bi se finalizirali kriterijumi za proširenje grupacije. Dokument koji sadrži detalje o proširenju proslijeđen je delegacijama, a ministri spoljnih poslova BRIKS-a će dati svoje preporuke liderima pred sastanak 23. avgusta u Johanesburgu.
Izvori brojnih međunarodnih medija navode da će se među novim članicama koje će biti primljene slijedećeg mjeseca sigurno naći i Egipat. A Kairo je u martu ove godine već jednom nogom ušao u blok kada je najavio pridruživanje Novoj razvojnoj banci BRIKS-a.
Cilj BRIKS banke, osnovane 2015. godine, je da osigura alternativu institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kojima upravljaju zapadne zemlje. Egipat čak planira da odustane od američkog dolara u trgovini s nekoliko zemalja članica BRIKS-a, izjavio je tamošnji ministar snabdjevanja i trgovine Ali Moselhi prošlog mjeseca.
Prema njegovim riječima, Egipat nastoji da koristi lokalne valute za plaćanje robe koju uvozi iz Indije, Kine i Rusije.
„ Ništa još nije sprovedeno, ali razgovaramo kako bismo mogli trgovati u lokalnim valutama zemalja – rekao je.
Egipat trenutno pokušava podstaknuti svoju posrnulu ekonomiju, na koju je značajno utjecao pad prihoda od turizma i porast cijena robe. Geopolitičke tenzije su navodno navele strane investitore da povuku oko 20 milijardi dolara sa egipatskog tržišta. U zemlji, koja se bori s velikim skokom inflacije, tokom prošle godina domaća valuta je devalvirala u nekoliko navrata, bilo je i nestašice deviza i stalnih kašnjenja u uvozu.
Zašto je Egipat važan za BRIKS?
Zemlje BRIКS-a se zalažu za reforme u globalnim institucijama, tvrdeći da su trenutno nedovoljno zastupljene iako čine 42 odsto svjetske populacije i nedavno su ekonomski prestigle Grupu 7. One se žele pozabaviti strukturom Ujedinjenih nacija, dionicama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i obnovi organizacija kao što su Svjetska trgovinska organizacija (STO) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO). Zalaganjem za ove reforme, BRIКS ima za cilj stvaranje inkluzivnijeg globalnog poretka, a za to su mu strateški važni akteri u svojim redovima.
Podsticaj za ekspanziju BRIКS-a je postao jači u kontekstu sukoba između Rusije i Ukrajine, jačanja rivalskih tenzija između Кine i Amerike, i sve intenzivnije konfrontacije između Istoka i Zapada.
I Istok i Zapad imaju za cilj da konsolidiraju svoje tabore širenjem mreža prijatelja i partnera. Članice BRIКS-a, stoga, žele regrutirati zemlje “čvorišta”, koje zauzimaju ključne strateške lokacije i imaju ekonomije. Stoga ne čudi da postoji interesiranje za učlanjenje Egipta koji je oduvijek važio za “kapiju” ka Africi i Bliskom istoku.
Egipat, najveća od potencijalnih novih članica BRIКS-a po broju stanovnika i obimu vojske, takođe je važan proizvođač i izvoznik nafte.
Iako je tradicionalno bio i zapadni saveznik, Egipat užurbani traži alternativne partnere kako bi se izvukao iz ekonomske krize i dobio novi glas u svijetu nakon perioda diplomatske izolacije. Djelimično, njegovo naginjanje ka Кini, Rusiji i Indiji rezultat je promjene uloge Amerike u regionu i zahlađenja odnosa sa Washingtonom.
Balansiranje između Zapada i Rusije
Posljednjih nekoliko godina, egipatska vlada primetno “glanca” svoj imidž. Politički zatvorenici su oslobođeni, predstavljeni su novi ekološki projekti, a Kairo se želi predstaviti kao predstavnik globalnog juga na osnovu svog složenog identiteta afro-arapske nacije.
Egipat se predstavlja saveznik kojem sve strane mogu vjerovati, a jedna od njih je i Rusija. Kairo ima dugu historiju dobrih odnosa sa Moskvom — tokom Hladnog rata, Egipat je bio glavni saveznik Sovjetskog Saveza na Bliskom istoku, a zemlja je i danas važan partner. Nakon što je el-Sisi postao predsjednik Egipta 2014. nakon vojnog udara, dvije zemlje su se još više zbližile.
Vladimir Putin i el-Sisi imaju mnogo toga zajedničkog. Moskva je kritizirala proteste tokom takozvanog Arapskog proleća. Oni su zbacili bivšeg egipatskog diktatora Hosnija Mubaraka, pre nego što se zemlja na kraju vratila vojnoj vlasti pod el-Sisijem, nakon perioda političke nestabilnosti. Za razliku od Amerike i Evropske unije, Rusija ne kritizira stanje ljudskih prava u Egiptu, niti zahtjeva ispravljanje problematičnog ekonomskog kursa Egipta.
Кonkrentnije, ta lična i spoljnopolitička “hemija” između Putina i el-Sisija rezultirala je povećanjem trgovinskih, vojnih i spoljnopolitičkih veza između njihovih zemalja od 2014. godine.
Dvije zemlje su 2018. godine potpisale sporazum o strateškoj saradnji za jačanje međusobne trgovine, kao i za unapređenje drugih oblika saradnje. Uslijedilo je nekoliko velikih projekata, uključujući izgradnju prve nuklearne elektrane u Egiptu koju je finansirala Moskva, modernizaciju egipatskih željeznica, kao i specijalnu zonu slobodne trgovine za Rusiju unutar Egipta.
Rusija je takođe dosledno bila jedan od glavnih, ako ne i najveći, dobavljača oružja Egiptu. Egipat, koji ima najveću vojsku u Africi, takođe kupuje dosta oružja od Amerike i EU. Međutim, Amerikanci i Evropljani su često postavljali uvjete za prodaju oružja, što Rusija nije činila.
Uprkos svemu tome, Egipat je bio izuzetno oprezan da otvoreno ne favorizira Rusiju među svojim saveznicima. Na primjer, egipatske vlasti su brzo demantirale da su u septembru prošle godine poslale posmatrače u Ukrajinu da nadgledaju referendume u okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Takođe, postojali su planovi da ruski turisti u Egiptu mogu koristiti svoje Mir kartice — rusku verziju kreditne kartice. Кako je tada pisao magazin “Economist”, taj potez bi Rusija shvatila kao “novi dokaz da važne zemlje u svijetu u razvoju ne vole pritisak od strane Wasingtona da zauzmu antirusku poziciju po pitanju Ukrajine“. Međutim, izvještaji egipatskih medija ukazuju na to da je ovaj plan sada na čekanju, zbog straha od sankcija Amerike.
U aprilu su povjerljivi papiri koji su navodno procurili iz Pentagona su otkrili da je Egipat navodno namjeravao Rusiji poslati rakete i drugu municiju, ali da je taj plan u posljednjem trenutku stopiran na pritisak Washingtona.
Dokumenti otkrivaju i da je el-Sisi izrazio nezadovoljstvo odnosima sa Amerikom, navodeći da Eashington “više nema ništa za Egipat, niti mu treba išta od Egipta”. Zbog promjene geopolitičke situacije, uloga Egipta je za američku vladu “postala od sekundarnog značaja”, iako je nekada bila jedna od ključnih zbog blizine Izraela i Sueskog kanala.
(TBT, Blic)
