Ubrzo nakon što je njegov avion početkom ovog mjeseca poletio iz Rijada, gdje je održao poduži sastanak s prijestolonasljednikom Saudijske Arabije, državni tajnik Antony J. Blinken nazvao je drugog bliskoistočnog lidera, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Više od 40 minuta, g. Blinken je izraelskog vođu informirao o značajnim zahtjevima koje mladi prijestolonasljednik, Mohammed bin Salman, postavlja svojoj naciji za normalizaciju diplomatskih odnosa s Izraelom. G. Netanyahu je imao novosti o svojim zahtjevima.
Telefonski poziv, koji su opisala dva američka dužnosnika, bio je zaokret u dugotrajnom pokušaju Bidenove administracije da posreduje u ključnom diplomatskom sporazumu između Saudijske Arabije i Izraela, dvaju povijesnih protivnika koji su posljednjih godina bili uključeni u diskretno udvaranje djelomice njihovo zajedničko nepovjerenje prema glavnom rivalu Iranu.
Bijela kuća, koja je više od dvije godine uglavnom bila zadovoljna time što je sjedila za stolom u partiji pokera bliskoistočne diplomatije, odlučila se kladiti i uložiti neke od svojih žetona. Sjedinjene Države sada su usred složenih pregovora među trojicom vođa koji imaju svoje razloge za dogovor, ali postavljaju zahtjeve koji bi se mogli pokazati preskupima. I jednostavno se međusobno ne vole niti vjeruju jedan drugom.
Nekoliko viših američkih zvaničnika reklo je da bi šanse za dogovor mogle biti manje od 50 posto, a g. Blinken je rekao da “nema iluzija” da će put do dogovora biti brz. Ipak, normalizacija odnosa između Saudijske Arabije i Izraela bila bi jedan od najdramatičnijih događaja u kontinuiranom prestrojavanju Bliskog istoka i mogla bi izvući koristi za lidere obiju zemalja, kao i za predsjednika Bidena, koji se drugi put suočava s reizborom godinom.
To bi također eksplicitno pokazalo ono što je istina već duže vrijeme: da je vlada jedne od najutjecajnijih zemalja arapskog svijeta svoju podršku palestinskoj nezavisnoj državi zapravo učinila nižim prioritetom.
Za gospodina Netanyahua, priznanje Izraela od strane Saudijske Arabije bila bi značajna politička pobjeda za borbenog lidera, čija se koalicijska vlada s tvrdom desnicom suočava sa žestokim domaćim otporom.
Sa svoje strane, princ Mohammed traži ojačane sigurnosne odnose sa Sjedinjenim Državama, pristup većem broju američkog oružja i pristanak SAD-a da kraljevstvo obogaćuje uran kao dio civilnog nuklearnog programa – nešto čemu se Washington dugo opirao.
Za gospodina Bidena, približavanje Saudijskoj Arabiji nosi političke rizike, jednom je obećao da će Saudijsku Arabiju učiniti “parijom” , ali diplomatski pakt na Bliskom istoku mogao bi biti blagodat prije izbora 2024. godine. Američki zvaničnici također vide stratešku važnost u jačanju veza sa Saudijskom Arabijom: kao način da Rijad ne gravitira dalje prema Kini, dvjema nacijama koje su se našle u toplom zagrljaju.
Protiv izgleda sporazuma je činjenica da bi sve strane morale preokrenuti kurs prema barem jednom dugo zauzetom stajalištu: za Izrael, da zemlja nikada neće dopustiti nuklearno obogaćivanje u Saudijskom kraljevstvu; za Saudijsku Arabiju, da mir s Izraelom može doći tek nakon uspostavljanja države za palestinski narod; za gospodina Bidena, cementiranje bližeg savezništva sa Saudijskom Arabijom bi ga prisililo da javno iznese razlog zašto je promijenio svoj stav o princu Mohammedu.
Nekoliko američkih zvaničnika opisalo je trenutni pritisak Bidenove administracije i šanse za uspjeh, pod uvjetom daostnau anonimni zbog osjetljivosti pregovora. Rekli su kako vjeruju da je skup činilaca stvorio vremenski okvir , možda prije sljedeće godine kada se američki izborni ciklus intenzivira , da se postigne mogući dogovor. Jedan od činilaca je da bi demokratski predsjednik mogao imati bolje šanse od republikanskog predsjednika da proda dogovor članovima stranke i dovede dio političke opozicije.
Tihi napori da se poprave američko-saudijski odnosi
Posljednjih je sedmica Bidenova administracija ubrzala ritam putovanja najviših zvaničnika u Rijad i Tel Aviv na sastanak s princom Mohammedom i gospodinom Netanyahuom. Ove sedmice, samo nekoliko dana nakon posjeta gospodina Blinkena, Brett McGurk, najviši zvaničnik Bijele kuće zadužen za politiku Bliskog istoka, predvodio je delegaciju na neobjavljenom putovanju radi nastavka pregovora, prema dvojici američkih zvaničnika. Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, otputovao je u Saudijsku Arabiju u maju.
“Biden je odlučio ići na to i svi u administraciji sada shvaćaju da predsjednik to želi”, rekao je Martin Indyk, bivši američki ambasador u Izraelu, koji dodaje da je predan američki predsjednik dugo bio ključan za diplomatske proboje između Izraela i arapskih naroda. “Kada govorite o miru na Bliskom istoku, za tango je potrebno troje.”
Novi odbrambeni pakt ili nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom suočio bi se s još jednom preprekom: dobivanjem odobrenja od oštro podijeljenog Kongresa u kojem bi neki istaknuti članovi stranke g. Bidena vjerovatno glasali protiv. Ali također su se formirali čudni politički savezi, s jednim istaknutim republikanskim senatorom, Lindseyjem Grahamom iz Južne Karoline, koji tiho pomaže u pregovorima Bijele kuće.
Saudijska ambasada u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Predstavnik Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je da bliskoistočna politika Bidenove administracije “uključuje napore za proširenje i jačanje Abrahamovog sporazuma”, kao i napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije. Gospodin Netanyahu nije skrivao svoju nadu da će otpočeti pregovore sa Saudijcima.
Izgledi za formalno približavanje između Izraela i Saudijske Arabije prožimaju se godinama, ali obje strane su vidjele previše prepreka da bi tu ideju pretvorile u stvarnost. Kad je predsjednik Trump u septembru 2020. predsjedao potpisivanjem Abrahamova sporazuma — diplomatskih sporazuma između Izraela i dviju arapskih zemalja Zaljeva — Saudijci nisu bili spremni pridružiti se paktu.
Iako je gospodin Biden zauzeo hladan stav prema princu Mohammedu, poznatom kao MBS, dijelom zbog ubistva novinara i suradnika Washington Posta Jamala Khashoggija, on je nevoljko posjetio kraljevstvo prošlog jula. Odnosi između dviju zemalja zapali su u oktobru, kada su Saudijci objavili da smanjuju proizvodnju nafte, potez koji je zaslijepio američke zvaničnike.
Dvije su vlade tiho nastojale popraviti odnose tokom zime. Zatim je u maju, kada je gospodin Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, posjetio Rijad, princ Mohammed pokazao veću spremnost za normalizaciju odnosa s Izraelom. Složio se s g. Sullivanom da bi ove godine moglo biti vrijeme za to – ali za pravu cijenu, reklo je dvoje ljudi upoznatih s onim što se dogodilo na putovanju. Čini se da je ova poruka, koju je gospodin Sullivan prenio gospodinu Bidenu, potaknula predsjednika da pogura dogovor.
To je dovelo do posjete Rijadu ovog mjeseca gospodina Blinkena i gospodina McGurka.
Za Saudijsku Arabiju, normalizacija s Izraelom manje se tiče Izraela, a više onoga što može dobiti od Sjedinjenih Država, svog povijesnog jamca sigurnosti. S obzirom na to koliko je Izrael i dalje nepopularan među saudijskim građanima, normalizacija odnosa s tom zemljom koštala bi princa Mohammeda političkog kapitala kod vlastitog naroda, kažu saudijski zvaničnici. Kako bi to opravdao, kažu oni, trebao bi osigurati značajne ustupke od Sjedinjenih Država, s ciljem odvraćanja Irana.
Ali početni zahtjevi princa Mohammeda bili su oštri: američka jamstva za obranu Saudijske Arabije od vojnog napada, saudijsko-američko partnerstvo za obogaćivanje urana za civilni nuklearni program i manje ograničenja na prodaju američkog oružja kraljevstvu.
Richard Goldberg, zvaničnik Bijele kuće za vrijeme Trumpove administracije, a sada viši savjetnik u Zakladi za obranu demokratija, koja se zalaže za veću sigurnost Izraela, sastao se s visokim saudijskim zvaničnicima prošlog mjeseca. U intervjuu je rekao da zvaničnici govore o iskopavanju i obogaćivanju urana radi prihoda od izvoza, ali vjeruje da to prikriva stvarnu svrhu: imati sredstva za izgradnju nuklearnog arsenala ako Iran učini isto.
“Otvoreno pitanje – veliki upitnik – je ovo: Je li obogaćivanje urana crvena linija, kao što MBS kaže, ili je to početna pozicija?” rekao je g. Goldberg, koji se protivi iranskom bogaćenju i osjeća “jaku nelagodu” zbog mogućnosti saudijskog bogaćenja. “Ne zna se je li to pregovaračka pozicija ili zaista crvena linija.”
Velika izraelska prepreka: saudijsko nuklearno obogaćivanje
G. Netanyahu je u najozbiljnijoj političkoj krizi u godinama koje je proveo kao premijer: sudi mu se za korupciju, a zakonska reforma koju je pokušao donijeti naišla je na masovne proteste u zemlji. Kad bi se novi izbori održali sutra, ankete pokazuju da bi gospodin Netanyahu izgubio.
Značajan diplomatski dogovor mogao bi pomoći u preokretu njegove političke sudbine, vjeruju neki njemu bliski. Ali pristanak na saudijski nuklearni program obogaćivanja također bi bio preokret dugogodišnje politike u Izraelu, koji se brine da bi saudijski nuklearni program mogao dovesti do utrke u nuklearnom naoružanju diljem Bliskog istoka.
Gospodin Netanyahu bi se i dalje mogao suočiti sa snažnim protivljenjem izraelskog državnog sigurnosnog establišmenta ako pristane na saudijski program obogaćivanja.
Maloj skupini izraelskih suradnika povjereno je vođenje pregovora o mogućem saudijskom dogovoru, uključujući Rona Dermera, ministra strateških poslova i bivšeg veleposlanika u Washingtonu, te Tzachija Hanegbija, savjetnika za nacionalnu sigurnost. Grupa je nekoliko puta posjetila Washington posljednjih mjeseci.
Uz tvrdolinijašku vladu u Izraelu, nema izgleda za bilo kakav dogovor koji predviđa stvaranje palestinske države. Ali kako bi došlo do približavanja Saudijske Arabije i Izraela, Saudijci i Bidenova administracija inzistirali su na tome da svaki dogovor uključuje neke konkretne geste za Palestince, kažu dužnosnici.
Što bi to moglo biti ostaje nejasno.
U javnosti su saudijski zvaničnici opetovano rekli da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez dogovora koji uključuje stvaranje palestinske države — linije koju su zadržali otkako je kraljevstvo predvodilo arapsku mirovnu inicijativu 2002., koja je Izraelu nudila diplomatske odnose s arapskim zemalja u zamjenu za uspostavu palestinske države. Princ Mohammed ponovio je tu poruku na samitu Arapske lige prošlog mjeseca.
“Palestinska stvar bila je, i još uvijek jest, ključna tema za Arape i muslimane”, rekao je princ Mohammed. “To je na vrhu vanjskopolitičkih prioriteta kraljevine.”
Među najvećim preprekama Saudijskoj Arabiji da proširi svoje veze s Izraelom je javno mnijenje. Čak i dok autoritarni vladari Zaljeva i poslovne elite naginju produbljivanju svojih odnosa s Izraelom, većina građana Zaljeva protivi se potpunoj normalizaciji. U anketi washingtonskog instituta u aprilu, 78 posto Saudijaca reklo je da će Abrahamov sporazum imati negativan utjecaj na regiju.
Podijeljeni Kongres o saudijskim odnosima
Svaki novi obrambeni pakt ili nuklearni sporazum sa Saudijcima zahtijevao bi odobrenje Kongresa, što je težak zadatak s obzirom na ambivalentan ili otvoreno neprijateljski stav nekih istaknutih demokratskih zastupnika prema kraljevstvu.
Zajedno s republikanskim kolegama, zastupnici su osudili princa Mohammeda za ubistvo gospodina Khashoggija – u kojem je oštro zanijekao da je igrao bilo kakvu ulogu – i masovno ubijanje civila u ratu u Jemenu. Glavni demokrat u Senatu, Robert Menendez iz New Jerseya, obustavio je prodaju određenog oružja Saudijskoj Arabiji.
Kongresmeni su također izrazili zabrinutost zbog bilo kakvog poteza Saudijske Arabije da obogaćuje uran na svom teritoriju, navodeći zabrinutost zbog širenja oružja. Godinama je State Department pokušavao pregovarati sa Saudijcima o onome što naziva sporazumom 123, koji bi postavio stroge kriterije neširenja nuklearnog oružja kako bi se omogućila američka suradnja u civilnoj nuklearnoj energiji, iako su se saudijski dužnosnici opirali ograničenjima djelomično zbog Iranski program. Sjedinjene Države imaju takav sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, susjedom Saudijske Arabije, koji zabranjuje obogaćivanje urana u zemlji.
Ali demokratski i republikanski zastupnici općenito podržavaju promicanje normalizacije između Izraela i arapskih naroda i znaju da takvi sporazumi mogu biti politički dobitak za pridobijanje proizraelskih birača tokom izborne sezone.
Saradnici koji rade za dva glavna senatora u Odboru za vanjske poslove Senata, g. Menendez i Jim Risch, republikanac iz Idaha, sastavljaju nacrt zakona koji poziva američku vladu da pokuša produbiti Abrahamov sporazum i proširiti ono što nazivaju “regionalnom integracijom .”
Među republikancima, malo vjerovatna osoba je istupila i ponudila pomoć: gospodin Graham. U intervjuu je rekao da je radio s najvišim dužnosnicima Bidenove administracije kako bi pomogao u postizanju saudijsko-izraelskog mira.
“Okončanje arapsko-izraelskog sukoba promijenilo bi igru za svijet i dodatno izoliralo Iran”, rekao je.
G. Graham kaže da je razgovarao sa senatorom Mitchom McConnellom, republikancem iz Kentuckyja i manjinskim vođom, te drugim najvišim G.O. kongresmenima, i rekao da će potencijalno biti “puno podrške na republikanskoj strani”. Početkom ove godine susreo se s princem Mohammedom u Rijadu i često razgovara s visokim izraelskim zvaničnicima.
Iako je bio jedan od najoštrijih kritičara princa Mohammeda nakon ubistva gospodina Khashoggija i jednom nazvao princa prijestolonasljednika “loptom za uništavanje regije koja ugrožava naše nacionalne sigurnosne interese na više frontova”, gospodin Graham je sada promijenio stav.
Iako ” ubistvo Khashoggija nije mala stvar”, rekao je da je donio odluku o ponovnom sarađivanju sa Saudijskom Arabijom jer je to u interesu Sjedinjenih Država – izolacija Irana i moguće otupljivanje utjecaja Kine na Saudijsku Arabiju.
G. Graham je također rekao da bi to također odalo priznanje bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu i Jaredu Kushneru, zetu bivšeg predsjednika, koji je posredovao u sklapanju diplomatskih paktova između Izraela i nekoliko arapskih zemalja tijekom posljednjih mjeseci njegova predsjedništva.
Također ima parohijalne poslovne interese: više poslova s oružjem sa Saudijskom Arabijom moglo bi donijeti ekonomsku korist njegovoj domovini. U svibnju je senator pohvalio odluku Saudijske Arabije da kupi više od 35 milijardi dolara vrijedne avione Boeing Dreamliner, koji se proizvode u Južnoj Karolini.
Tokom proslave u Boeingovoj tvornici u Južnoj Karolini, bio je presretan.
“Recimo da je put u budućnost Bliskog istoka vodio kroz Charleston, Južna Karolina!” On je rekao.
(TBT, THE NEW YORK TIMES)
