Spomenuta dionica omogućit će uspostavu prometa po koridoru Sjever-Jug, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na svečanosti potpisivanja međuvladinog sporazuma dviju zemalja o suradnji u financiranju projektiranja, izgradnje i isporuka roba i usluga za izgradnju spomenute dionice, gdje se uzvanicima obratio posredstvom video veze.
Putin je kazao kako se radi o dionici željezničke pruge duge 162 kilometra, čiji će dovršetak omogućiti uspostavu direktne, bez potrebe prekrcaja veze po čitavoj dionici koridora Sjever-Jug. Putin je kazao kako će ta prometna arterija povezati ruske baltičke luke i sjeverna mora s iranskim lukama u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu, o čemu su se Iran i Rusija dogovorili na pregovorima na visokoj razini u Teheranu, srpnju 2022. godine.
Svečanosti potpisivanja prisutvovao je i iranski predsjednik Ebrahim Raisi koji je naglasio kako će ova dionica, kao dio velikog koridora Sjever-Jug, ojačati strateško partnerstvo između Moskve i zemalja kaspijske regije. Kazao je kako je „usprkos činjenici da “združeni Zapad” želi zaobići iranski teritorij po pitanjima tranzita, ruski predsjednik naglasio kako svi razumiju i znaju da je iranski teritorij najprofitabilniji u smislu promicanja robe i tranzita.
Rusija će Iranu dati zajam od 1,3 milijarde eura za izgradnju željezničke pruge Rasht-Astara, a ukupna cijena projekta je 1,6 milijardi eura.
Završna dionica koridora od Astare (Iran) do Astare (Azrbajdžan) gradit će se uz sudjelovanje Moskve, Teherana i Bakua.
Podsjećamo kako je za koridor Sjever-Jug zainteresirana i Indija zbog vrlo složenih odnosa sa svojim najvećim regionalnim suparnikom Pakistanom koji joj ne želi dati pristup svojim prometnim koridorima. S druge strane, zbog sigurnosne nestabilnosti Afganistana bilo kakva indijska ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi vodili preko te zemlje su krajnje upitni i riskantni.
Indija u tom smislu već duže vrijeme ulaže sredstva u proširenje lučkih kapaciteta najveće iranske luke na Indijskom oceanu (Omanski zaljev) i najjužnijeg iranskog grada – Chabahara.
Željeznička pruga Kazvin-Resht-Astara glavni je dio koridora „Sjever-jug“ (karta ispod), a objedinit će željezničke pruge Irana, Azerbajdžana i Rusije.
U prvoj fazi po koridoru se planira prevesti 6 milijuna tona tereta godišnje, a u daljnjoj perspektivi 15-20 milijuna tona. Njegove sastavnice bile bi indijske luke, dalje na Perzijski zaljev na Iran, Azerbajdžan, Rusiju i dalje prema skandinavskim zemljama i Sjevernoj Europi.
Naravno ovo posljednje, misli se na skandinavske odnosno sjevernoeuropske zemlje, itekako će ovisiti o globalnim geopolitičkim odnosima.
Kako god bilo, vrijeme putovanja indijskih proizvoda do tih odredišta trajalo bi svega 14 dana, za razliku od sadašnjeg pomorskog puta (kroz Sueski kanal) kojim robe putuju i do 40 dana.
Međutim, Indija bi spomenutim koridorom konačno mogla dobiti i siguran pristup zemljama Kaspijskog bazena odnosno Srednje Azije, što je primarno i željela kroz afganistanski koridor. Zato je neočekivano brzo američko povlačenje iz Afganistana u kolovozu 2021. godine i bilo krajnje loše primljeno od strane New Delhija kojemu je prethodno mnogo toga obećavano u zamjenu za financijsku i materijalnu pomoć tadašnjoj prozapadnoj vladi u Kabulu – koju je Indija i pružala.
(TBT, Mediji)
