TEME
Originalne banjalučke diplome, štampane na ćirilici, ne važe
u Hrvatskoj i Sloveniji, pa čak i u nekim dijelovima Federacije BiH, gdje se
ovo pismo ne koristi, a problema ima, tvrde studenti, i na pojedinim
univerzitetima u Crnoj Gori
FOTO: (public)
Studenti banjalučkog Univerziteta, izdavanje diplome plaćaju
100 KM, a njen „prijevod“ na latinicu košta ih dodatnih 25 KM.
Originalne banjalučke diplome, štampane na ćirilici, ne važe
u Hrvatskoj i Sloveniji, pa čak i u nekim dijelovima Federacije BiH, gdje se
ovo pismo ne koristi, a problema ima, tvrde studenti, i na pojedinim
univerzitetima u Crnoj Gori.
Banjalučki studenti koji žele diplomu na latinici, mogu je
dobiti, ali to moraju izričito tražiti, odnosno uputiti molbu prije izdavanja
diplome. Većina studenata, međutim, ne zna ništa o ovoj proceduri, ne razmišlja
o pismu na kojem je diploma štampana, dok ne dođu u situaciju da im ćirilična
diploma „pravi problem“, ako studije žele da nastave u regionu.
Dok iz Rektorata kažu da to i nije neki problem, jer se
diploma kod sudskog vještaka može prevesti na latinicu, diplomci se žale što
sve to plaćaju iz svog džepa.
– Znam mnogo ljudi koji su prevodili diplome na engleski ili
njemački, ali da idemo kod sudskog vještaka zbog „prijevoda“ na latinicu baš
nema smisla. Uostalom, koliko je plaćamo, mogli su nam štampati diplomu na svim
pismima i jezicima – kaže studentkinja Nataša Bursać.
Da je cijela stvar oko diploma skupa i komplikovana dobro
zna diplomirana novinarka Anja Zulić, kojoj je zbog nastavka studija u Zagrebu
bila potreban diploma na latinici.
– Diploma na ćirilici važi smo u Republici Srpskoj i u
Srbiji. Kad sam na fakultetu pitala da li mogu dobiti novu, latiničnu diplomu
rekli su mi da sam o tome trebala misliti ranije. Tražila sam i ispis ocjena na
latinici, što je samo jedan list, ali sam ih papreno platila – priča Anja.
Pored toga što je diplomu platila 100 KM, njen prijepis na
latinicu i prijepis ostalih dodataka će je ukupno koštati još dodatnih 75 KM.
– Ako su nam već knjige na latinici, pa i table sa nazivima
ulica su dvojezične, ne vidim razlog zašto to nije i na diplomama – kaže Anja.
Sve po zakonu
Iz Ministarstva prosvjete i obrazovanja kažu da je Zakonom o
visokom obrazovanju propisano da visokoškolska ustanova izdaje javne isprave na
jezicima konstitutivnih naroda, ćiriličnim ili latiničnim pismom, zavisno od
zahtjeva stranke, te u slučaju kada se nastava ostvaruje na nekom od stranih
jezika, javne isprave se izdaju na obrascu koji je štampan dvojezično.
(The Bosnia Times, EuroBlic)
