INTERVIEW
Francuska filozofkinja priča o islamizmu,
autoritarizmu, populizmu te svom shvaćanju antifašizma, a za Nacional je dala i
svoje predviđanje skorih predsjedničkih izbora – ako će Nicolas Sarkozy biti
kandidat Republikanske stranke, Marine Le Pen pobijedit će ga u drugom krugu
FOTO: Fregosi (nacional.hr)
Francuska filozofkinja priča o islamizmu,
autoritarizmu, populizmu te svom shvaćanju antifašizma, a za Nacional je dala i
svoje predviđanje skorih predsjedničkih izbora – ako će Nicolas Sarkozy biti
kandidat Republikanske stranke, Marine Le Pen pobijedit će ga u drugom krugu
Renée Fregosi filozofkinja je i direktorica
istraživanja u području političkih nauka na Univerzitetu Paris III Sorbonne
Nouvelle. U Zagrebu je u petak, 17. juna, održala predavanje u Medijateci Francuskog
instituta i predstavila svoju najnoviju knjigu “Novi autoritativci. Suci,
cenzori i autokrati“. Riječ je o francuskoj intelektualki koju nije lako sa
sigurnošću pozicionirati ni na ljevicu ni na desnicu, što je čini intelektualno
stimulativnom. Deklarira se kao feministkinja, ali i kritizira određene aspekte
feminizma, kao i multikulturalizma. Ne kritizira religiju kao apstraktni
fenomen, nego argumentirano objašnjava što razlikuje islam od drugih religija
te islamizam od islama. O svemu tome, kao i o autoritarizmu, populizmu te svom
shvaćanju antifašizma govori u razgovoru za Nacional te opisuje neku vrstu
produžene kampanje u Francuskoj prije predsjedničkih izbora 2017. na kojima,
kao netko tko nije sklon Marine Le Pen, prognozira upravo njezinu pobjedu.
NACIONAL: Tvrdite da je islamizam treći
totalitarizam, nakon boljševizma i nacizma, a oko toga se ne slažu svi s vama
jer neki tvrde da terorizam u ime islama nema veze s islamom?
Koncept totalitarizma u Francuskoj bio je
slabo korišten zbog komunističke hegemonije, unatoč briljantnim pojedincima
poput sociologa i socijalističkog intelektualca Marcela Maussa koji je prvi
govorio o sličnosti boljševizma i talijanskog fašizma. I Hannah Arendt kao
značajna teoretičarka totalitarizma u Francuskoj postala je popularna tek u
’80-ima i ’90-ima. Totalitarizam je, kao nešto što je općenito protivno
autonomiji pojedinca, bio izvan fokusa francuskih intelektualaca. S druge
strane, tu je ovo što ste spomenuli, zbog političke korektnosti islam nije
podvrgnut kritici jer se implicira da bi to značilo kritizirati i muslimane na
koje se uvijek gleda kao na potlačene i žrtve. Kritika islama kao religije bila
je tabu zbog antirasističke ideologije koja se transformirala u dogmatizam, kao
što se i antifašizam transformirao u dogmatizam, što nas je spriječilo da
vidimo staljinistički totalitarizam.
NACIONAL: Iz toga proizlazi da se
antifašizam kao pojam može razvući do neprepoznatljivosti, što dakako ne znači
da ne postoji opasnost doslovnog negiranja povijesnog antifašizma. Kako to
razgraničiti?
Nije isto kada tako govorim ja i kada o
tome govori neko ko ni u jednom stavu nije lijevo orijentiran. Koncepti su
uvijek ambivalentni, nužno je sačuvati sposobnost kritičke prosudbe. Neko može
reći da je antifašizam floskula zato što brani fašizam, ali ja to kažem zato
što smatram da proglasiti sve fašistima upravo sprječava stvarno razumijevanje
fašizma. Isto tako, treba razlikovati ono što je demokratsko od onoga što ima
obilježja diktature: ona je antiliberalizam i suprotstavljena je demokratiji.
NACIONAL: Sigurno ste čuli za problematični
svjetonazor još uvijek aktuelnog hrvatskog ministra kulture Zlatka
Hasanbegovića protiv kojeg je potpisana i peticija europskih intelektualaca?
Iskreno, sada je to puno manje važno kada
je pala vlada i kada su novi izbori na vidiku, s puno više šanse za ljevicu,
čini mi se. Da, ta peticija je mobilizirala određeni krug ljudi u Francuskoj,
one osjetljive na povijesni revizionizam i porast autoritarnih tendencija u
Europi. Bila sam šokirana tendencioznim diskursom tog ministra, posebno zato
što je zadužen za resor kulture. S druge strane, on je bio u skladu s
djelovanjem te tvrdo desne vlade.
‘VIKTIMIZACIJA je temelj stvaranja
paranoidne logike. I Hitler je govorio o Njemačkoj kao žrtvi, a antisemitizam
opravdao time da Židovi ugrožavaju Nijemce’
NACIONAL: Je li taj diskurs ono što ste
nazvali intelektualnim terorizmom?
Da, to bi bio intelektualni terorizam jer
ako ne misliš da Bog postoji ideš u pakao, a ako misliš da marksizam i lenjinizam
nisu nepobitna, javna istina, ideš u gulag. Slobodno mišljenje ne postoji, nego
samo apsolutne istine. Religije, sekularne ili ne, stavljene su na istu ravan
kao i znanost, što je pogrešan pristup, iako je i jedno i drugo važno.
NACIONAL: Biste li se složili s tim da ne
pomaže ni muslimanima to što se islam kao religija ne smije kritizirati?
Da, upravo su oni prve žrtve. Islamizam je
fundamentalistički koncept samog islama. Nedavno je bila anketa u Le Mondeu
prema kojoj 75 posto muslimana iz muslimanskih i drugih zemalja, ne islamista
nego muslimana, smatra da je odbacivanje religije zločin vrijedan smrtne kazne.
Islam kao takav ima veći potencijal za integrizam od drugih religija. Svete
knjige ne smiju se propitkivati ni kritizirati kada je riječ o islamu. S druge
strane, postoje i Židovi integristi ali oni, za razliku od muslimana, ne
slijede tradiciju Talmuda u kojoj živi ideja da svako čitanje donosi nešto
novo. Sve religije donekle imaju fundamentalističke tendencije, ali problem je
u tome što je to kod islama puno izraženije, s obzirom na to da, za razliku od
kršćanstva koje poznaje i reformaciju i protureformaciju, nije bilo duge
povijesti teologije i bogate teološko-filozofske tradicije, nego je svega toga
bilo samo u natruhama. Laicizam ne odbacuje religije, nego omogućuje slobodu da
se vjeruje ili ne vjeruje. To ne znači biti protiv vjerskih simbola u javnosti,
ali pokrivala za glavu i tijelo nemaju veze s religijom, nego s točno određenom
vizijom žene.
NACIONAL: Deklarirana ste feministkinja,
ali kritizirate ono što ste nazvali “puritanskim feminizmom”, ideju da su žene
a priori žrtve, a muškarci krivci?
Već u počecima feminizma bilo je više
struja, a ja sam pripadala onoj koja je smatrala da bi do oslobođenja žena
trebalo doći seksualnim oslobođenjem i žena i muškaraca, bili smo protiv
buržujskog društva koje je kočilo i muškarce i žene. I danas religije
iskorištavaju to što je lakše manipulirati seksualno frustriranog pojedinca od
onoga koji to nije. Danas feministkinje često smatraju da su žene a priori
žrtve, a ja ne mislim da su žene nužno ni bolje ni uvijek žrtve. Proces
viktimizacije, radilo se o ženama, muslimanima ili nekom trećem, temeljni je
mehanizam kojim se stvara paranoidna logika, a njome se koriste političke i
druge elite. Nije da uspoređujem, nego samo navodim princip: i Hitler je
govorio o Njemačkoj kao žrtvi, a antisemitizam opravdao time da Židovi
ugrožavaju Nijemce
NACIONAL: Što mislite o ideji
multikulturalizma?
Problem multikulturalizma je u tome što
stavlja na istu ravan sve kulture, to je mehanizam napada na dominantnu
kulturu, stavlja se pod znak upitnika sama ideja primata jedne kulture. Negira
se kultura koja je imala povijesnu dominaciju na jednom prostoru, a sve da bi
se nametnula druga, što je obilježje islamizma. Dakako, to ne znači da je
nacionalna kultura nešto što je određeno jednom za sva vremena, nisam iz doba
Gala, ali sam svejedno ekstremno Francuskinja.
NACIONAL: Šta znači tako se osjećati?
Da potpuno pripadam francuskoj kulturi.
Recimo, obožavam francusku književnost i držim do političke kulture i ideje
republike koja je povijesno francuska ideja, što ne znači da nema univerzalni
domet i potencijal. U francuskoj kulturi se razvio koncept univerzalizma, nije
riječ o zatvorenoj kulturi, nego o takvoj koja je u sebe upila različite
elemente, ali ta kombinacija elemenata ima svoju povijest. Multikulturalizam
negira povijesnu dubinu.
NACIONAL: U Francuskoj traje Europsko
nogometno prvenstvo. U širem smislu (ne) voljeti nogomet znači i imati ili
nemati averziju prema ideji navijanja. Nekima je od vizure nacije bliže
poistovjećivanje s čitavim čovječanstvom, kako o tome razmišljate?
Nije nacionalizam podupiranje nacionalne
momčadi, huligani prvenstvo mogu koristiti za tu svrhu, ali mogu i za bilo što
drugo. Uostalom, Francuzi nastave gledati utakmice i kada Francuska ispadne i
svatko počinje navijati za drugu ekipu. Solidarnost je važna u smislu da
pojedinac ima koncept drugog, empatiju i doživljaj drugog jer u tom smislu
postoje različite patologije. Tu smo opet na ambivalentnom terenu.
NACIONAL: Govorite o demokraturama, neki u
Hrvatskoj uspoređuju političku situaciju i stanje medija sa situacijom u
Mađarskoj i Poljskoj, drugi misle da su takve usporedbe pretjerane, kako vi
gledate na to?
Bolje poznajem situaciju u Mađarskoj i
Poljskoj, kao i njihovu povijest, ali iz ovo nešto uvida što imam o situaciji u
Hrvatskoj mislim da je puno ozbiljnije stanje u Poljskoj i Mađarskoj. Danas
suvremeni diktatori igraju na ideju demokracije, što je ruganje svima. Na papiru
su, više-manje, sve zemlje demokratske i u, više-manje, svakoj zemlji postoje
izbori. Zaboravlja se da nisu svaki izbori slobodni, potrebno je zadovoljiti
brojne faktore da možemo govoriti o slobodnim izborima. Recimo, sloboda
kandidata, jer je važno prezentirati kandidate koje stranke žele. Primjerice, u
Venezueli je većina političkih vođa u zatvoru, kao i u Rusiji. Oporba mora
imati slobodu istupanja u medijima i na neke druge načine onoliko koliko je to
omogućeno i vladajućoj opciji, a neki političari monopoliziraju medije. Nakon
svega, autokrati koji se prezentiraju kao demokrati pozivaju se na to da su
legitimno izabrani.
NACIONAL: Je li dvojako shvaćate
individualizam?
Individualist sam, ali u smislu da se
zalažem za autonomiju i odgovornost pojedinca. Imam dojam da danas više ne
postoji individualna odgovornost, vi ste determinirani tim i tim, što vas
oslobađa odgovornosti. Bliska mi je ideja da sam ja slobodna ako je druga osoba
slobodna. Ono što kritiziram je egoizam, konzumerizam, zatvaranja u sebe i
negiranja kolektivnih odnosa i djelovanja na razini kolektiva.
NACIONAL: Podrazumijeva li to i kritiku
kapitalizma?
Desetljećima sam pripadnica socijalističke
stranke, ali problem s današnjom socijaldemokracijom je u tome to što je
dopustila da kapitalizam postane transnacionalan. Zalažem se za puno političkog
liberalizma, malo ekonomskog liberalizma i regulaciju kapitalizma nacionalno i
transnacionalno.
NACIONAL: Predsjednički izbori u Francuskoj
predviđeni su za svibanj 2017., je li kampanja već u tijeku?
Da, naravno, ali to je uobičajeno. To je
nepoštovanje institucija i vremena mandata ljudi koji su izabrani. Ne slažem se
s većinom stvari koje ova vlada radi, ali pustimo ih da završe to što su
započeli. Permanentna k ampanja zapravo je populizam, nesposobni smo za
kompromise.
NACIONAL: Jesu li Marine Le Pen i njezin
kolega koji ima reputaciju radikalno lijevog političara Jean-Luc Mélenchon
populisti?
Jesu, ali smatram da je on veći populist od
nje. Što se Marine Le Pen tiče, ekstremna desnica se jako približila centru,
izgubila je puno karakteristika radikalne desnice. Ja ne mogu glasati za nju
jer pripadam staroj političkoj kulturi, ali oni koji nemaju takav politički put
lakše glasaju za nju, što ne znači da je to ekstremna desnica. Njezina stranka
ima naglašenu antieuropsku notu, ali to više nije antisemitistička stranka, što
je bila u doba Jean-Marie Le Pena. Također, Florian Philippot, druga osoba u
stranci, deklarirani je homoseksualac. Nedavno su me u intervjuu za
kalifornijski gay časopisu pitali kako je moguće da homoseksualci glasaju za
Marine Le Pen. Odgovorila sam da današnji Nacionalni front više nije protiv
homoseksualaca. Stranka je normalizirana, ali ne zna se u vezi svih stvari što
zaista misle i kako bi se ponašali da dođu na vlast.
NACIONAL: Mislite li da može pobijediti?
Mislim da može. François Hollande sprječava
kandidate unutar stranke da isplivaju pa vjerujem da će on biti kandidat
Socijalističke stranke. Ako će Nicolas Sarkozy biti kandidat Republikanske
stranke, Marine Le Pen će ga pobijediti u drugom krugu.
(The Bosnia Times, Nacional)