INTERVJU
Slovenački filozof i teoretičar kulture
Slavoj Žižek dugo se smatra jednim od najuticajnih ljevičarskih intelektualaca.
Časopis Foreign Policy ga je svrstao u top 100 najvećih mislioca 2012. godine.
Zbog njegove vatrene retorike i iskrenog pristupa hegelijanizmu nazivaju ga i
“najopasnijim filozofom Zapada”
FOTO: Žižek (Screenshot)
Slovenački filozof i teoretičar kulture
Slavoj Žižek dugo se smatra jednim od najuticajnih ljevičarskih intelektualaca.
Časopis Foreign Policy ga je svrstao u top 100 najvećih mislioca 2012. godine.
Zbog njegove vatrene retorike i iskrenog pristupa hegelijanizmu nazivaju ga i
“najopasnijim filozofom Zapada”.
Nedavno je objavio knjigu “Dvostruka
ucjena: Izbjeglice, teror i drugi problemi sa komšijama” o migrantskoj
krizi i aktuelnim egzistencijalnim dilemama u Evropi.
U razgovoru, koji je vođen u junu u
njegovoj rodnoj Ljubljani, za Crvenu Zonu – zajednički program Gruzijskog
servisa RSE i Gruzijske državne televizije – iznio je svoje poglede o aktuelnom
ideološkom stavu ljevice Zapada, o povezanosti između demokratije i tržišne
ekonomije, te o izbjegličkoj krizi, zbog koje je u Evropu u 2015. godini stiglo
više od milion ljudi.
O neuspjehu ljevičara Zapada da pruže
alternativno rješenje za ekonomsku i političku krizu:
“To je veliki neuspjeh današnjih
ljevičara iako je kapitalizam očigledno sve više i više u nekoj vrsti krize.
Naime, kada sam bio mlad i kada je kapitalizam – bar u Zapadnoj Evropi i SAD –
funkcionirao relativno dobro, ljevičari su govorili: “Sačekajte malo, bit
će tu krize, mi ćemo, kao i Lenjin u Švicarskoj, čekati i pripremati se”.
Dobro, poslije je izbila kriza i šta se desilo? Ništa. Ljevica nije bila sposobna
ponuditi ništa ozbiljno”, smatra Slavoj Žižek.
FOTO: Ilustracija- Transparent
“Kapitalizam je proklet” (AFP)
O autoritarnoj alternativi tržišnoj
ekonomiji koja je zasnovana na demokratskim vrijednostima:
“Demokratski kapitalizam je u krizi i
mi se polako približavamo alternativi koja se poetski naziva “kapitalizam
sa azijskim vrijednostima” i koja, međutim, nema ništa zajedno sa Azijom,
ali je sve više autoritarna. To nisu samo Kina ili Singapur – to je Rusija, to
je Turska. I na mjestima gdje je demokratija i dalje formalno živa, postaje sve
manje bitna, to se vidi na “Ugovoru o transatlantskoj trgovini i
investicijama između Evropske unije i SAD”, te na ostalim trgovinskim
aranžmanima, koji su vrlo važni. Oni su postavili okvir šta koja vlada mora da
uradi, ali bez bilo kakve demokratske rasprave – to je učinjeno
polutajno”, ocjenjuje Žižek.
O migrantima, izbjeglicama i ulozi država
Bliskog istoka:
“Uz krizu u regionu, južno od Sirije i
Iraka, nalaze se izuzetno bogate arapske zemlje poput Saudijske Arabije,
Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata… koje ne prihvataju izbjeglice, iako su
svi suniti i govore istim jezikom. Znači, Evropa je primila milione njih, a
sada smo krivi što ih nismo primili još više. To je potpuno katastrofalna
igra”, ističe Žižek.
O odgovoru evropske ljevice na migrantsku
krizu:
“Krupni kapital uvijek je politički
korektan, otvoren, multikulturan i tako dalje. Ne podržavam rasizam i slično,
ali očigledno je da su napadi na obične ljude, nazivajući ih rasistima i
ostalim imenima, krajnje kontraproduktivni. Ljevičari koji igraju takvu igru,
to rade samo zbog narcizma. Žele se osjećati dobro, pa govore: “O moj
bože, ja sam jedini čist, pogledajte, zemlje se raspadaju u ludilu, ali ja sam
čist.” Ne. Šta si ti uradio? I ti si dio ove ludnice”, zaključuje
Slavoj Žižek.
(The Bosnia Times, RSE, Priredila: Thea Jovanović)