ANALIZA
Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH i direktor “Agrokomerca”, privrednog čuda u bivšoj Jugoslaviji, na dobrom je putu da, nakon zatvorske jedinice u Puli, sjedne u fotelju načelnika Općine Velika Kladuša, na zapadu Bosne
FOTO: Abdić (AFP)
Za izbore koji će se u BiH održati drugog
oktobra, na listama kandidata našao se i Fikret Abdić – Babo, koji je u
Hrvatskoj odslužio višegodišnju zatvorsku kaznu za teške ratne zločine od 1993.
do 1995. na području Bosanske Krajine.
Ovog predratnog privrednika i političara,
za načelnika Općine Velika Kladuša kandidirala je Laburistička stranka, koju vode
njegove kćerke.
Prema Ustavu i bh. zakonodavstvu, pravnih
prepreka nema za osobe kojim je krivica pravomoćno dokazana, odnosno koji su
odslužili kaznu zatvora. Međutim, pravo kandidovanja nemaju oni protiv koji su
podignute optužnice ili koji su na izdržavanju kazne.
Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH
i direktor “Agrokomerca”, privrednog čuda u bivšoj Jugoslaviji, na
dobrom je putu da, nakon zatvorske jedinice u Puli, sjedne u fotelju načelnika
Općine Velika Kladuša, na zapadu Bosne.
Njegov nekadašnji bliski saradnik, prije
rascjepa u političkoj stranci Demokratska narodna zajednica (DNZ), Rifat Dolić
kaže da je ova kandidatura vrhunac apsurda kojim obiluje BiH.
“Ako se neko sa 77 godina života, neko
sa tolikim teretom ratne hipoteke, ili neko sa toliko izraženim osobinama
egocentričnosti, sujete i intriga, kandiduje za mjesto načelnika Općine, onda
to govori o njegovom mentalnom sklopu i o sistemu i državi u kojoj mi živimo.
Ako uz to, pored svoje kandidature za načelnika Općine kandidira i svoju rođenu
kćerku za nosioca liste za Općinsko vijeće iste općine, onda je takav samo za
sažalijevanje, zajedno sa onima koji na tako nešto gledaju blagonaklono ili to
podržavaju. Fikret Abdić je objektivno biološki, politički, intelektualno i
mentalno prošlost, a kakva je ta prošlost ovisi ko, kako i iz kojeg ugla na to
gleda”, kaže Dolić.
Vrhovni sud Hrvatske smanjio je za pet
godina kaznu zatvora od 20 godina, koju je Abdiću izrekao Županijski sud u
Karlovcu, ali je on izdržao dvije trećine izrečene kazne. Sutkinja suda u
Karlovcu Jasmina Jeremić – Mešnjak je izjavila da je Abdićev ratni zločin
dokazan, te da je on odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz
koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.
“Ističem samu težinu djela, potresna
svjedočenja logoraša – ljudi koji su danima bili zatvareni i mučeni, na,
običnom čovjeku neshvatljive načine”, izjavila je sutkinja Jeremić –
Mešnjak.
Centralna izborna komisija BiH još uvijek
nije završila provjeru dostavljenih kandidatura za lokalne oktobarske izbore,
pa tako ni onu Fikreta Abdića. Ali, zapreka u pravnom smislu nema kaže advokat
Sead Hodžić.
“Što se tiče osoba osuđenih za zločin
genocida, kao najteži ili totalni zločin, kao i druge ratne zločine, ne postoji
pravna zapreka niti u Ustavu BiH, a niti u Izbornom zakonu BiH. Može se
postaviti logično pitanje – kako je moguće u jednoj državi, u kojoj je, u
konkretnom slučaju za osobu o kojoj je riječ, pravomoćno utvrđeno da je
izvršila ratne zločine, poslije izdržane kazne, može biti kandidirana, a
možebiti i izabrana, u ovom slučaju za načelnika Općine Velika Kladuša? Dakle,
postoji mogućnost kandidature i potvrđivanja kandidature i na druge pozicije,
počevši od člana Predsjedništva BiH, pa dalje… Da li je moguće, dok postoje
svježa sjećanja na sve ono što se događalo u periodu ‘92 – ‘95. u Bosni i
Hercegovini, da osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine mogu vršiti
takve funkcije u Bosni i Hercegovini. Nažalost, kod nas je to moguće i to je
pravna dimenzija, a moralna dilema je za svakog pojedinačno da je riješi”,
zaključuje Hodžić.
Sve do građana
Na prethodinim lokalnim izborima prije
četiri godine, osuđeni za ratne zločine u Šamcu i Zvorniku, Blagoje Simić, Simo
Zarić i Branko Grujić, izabrani su u općinske skupštine, a Zarić je obavljao i
funkciju pomoćnika šamačkog načelnika.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska
prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ipak “sve do
građana, odnosno birača”.
“Moja poruka građanima je vrlo
jednostavna: Nemojmo povređivati stare rane, nemojmo negirati ono što su pravne
institucije uradile, nemojmo dosipati so na rane porodicama žrtava, nemojmo
jedni drugima tjerati inat. Pokušajmo naći nove ljude i ideje, otvorimo nove
horizonte za ovu zemlju, i nemojmo se vraćati konfliktima koji su ostavili
dubok i bolan trag, zasut zločinima, nestalim i ubijenim. Glasati za nekog ko
je osuđen za ratne zločine znači podršku onim koji su to vršili”, kaže
Todorović.
Kakve su šanse da se
sedamdesetsedmogodišnji Abdić vrati u politički život? Sudeći prema dočeku
ispred zatvora u Puli, nakon što je u proljeće 2012. napustio ćeliju, njegove
pristalice su mu priredile doček kao iz nadrealnih filmova, očekujući privredna
i druga čuda.
FOTO: Abdić (Reuters )
Dobar poznavalac Babinog lika i djela Rifat
Dolić, međutim, nema dileme: povratka na staro, kada je Agrokomerc sa
kooperantima zapošljavao 20.000 ljudi, neće biti.
“Ne može se poreći ono što je nekada
postigao Fikret Abdić. Ali, sada živimo u drugom vremenu i u drugom sistemu, u
novim okolnostima i pravilima igre. Abdićeva kandidatura će produbiti i ovako
duboke podjele u Velikoj Kladuši i Krajini. Perspektiva Velike Kladuše sa
Abdićem, kao eventualnim načelnikom općine je zaista izolacija, privatizacija
javnih dobara i interesa i pretvaranje Velike Kladuše u kasabu iz vremena
srednjeg vijeka. Iza Abdićeve kandidature ne stoji želja i interes građana
Velike Kladuše, kako on to pokušava obrazlagati, već isključivo stoje privatni
i porodični interesi njega i njegove porodice i jedne manje grupice ljudi oko
njega”, navodi Dolić.
Na proteklim lokalnim izborima u Velikoj
Kladuši, Abdićev stranački kolega – kandidat Laburističke stranke Edin Behrić –
nadmoćno je pobijedio u utrci za načelnika Općine.
Ali, prvo je na potezu Centralna izborna
komisija koja bi već za nekoliko dana trebala ovjeriti sve kandidatske liste,
pa tako i kandidaturu Fikreta Abdića.
(The Bosnia Times, RSE)