BOSNA
U povodu 21. godišnjice stradanja više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu predstavili su u petak Interaktivni narativ “Srebrenica: genocid u osam činova” koji detaljno prikazuje na koji su način na Haaškom sudu istraženi, dokumentirani i procesuirani srpski genocidni zločini nad Muslimanima u julu1995
FOTO: (http://www.srebrenica.sense-agency.com/bs/)
Narativ je dostupan na linku http://www.srebrenica.sense-agency.com/bs/ , a pored audio-vizualnih prezentacija osam segmenata srebreničke tragedije pod naslovima – Istraga, Ekshumacije, Preživjeli, Priznanja, Nevoljni svjedoci, Nemoćni očevici, Trajne posljedice i Sudski epilog, sadrži i izbor iz dokaznog sudskog materijala s oko 250 ključnih dokumenata, video snimaka i fotografija.
Ono što se u sedam julskih dana 1995. dogodilo u području Srebrenice bio je predmet najopsežnije kriminalističke istrage provedene u Europi nakon II. svjetskog rata i do u detalje je rekonstruirano na desetak suđenja pred Haaškim sudom, rekao je voditelj SENSE Mirko Klarin.
Dodao je da se ideja za narativ nametnula zbog potrebe kako tako ogroman materijal koji je inače dostupan na Haaškom sudu, učiniti preglednijim, a time dostupnijim i vidljivijim.
I mnogi koji su pratili rad Haaškog tribunala, kao što su SENSE-ini novinari, dok je SENSA bila novinska agencija, teško da se u dokumentaciji haaškog tribunala mogu snalaziti i upravo zato smo se odlučili na izbor najvažnijih dokumenata i svjedočanstava, koji su sada svakome dostupni na internetu, rekao je Klarin.
Među hiljadama dokumenata su brojni originalni dokumenti srpske vojske iz kojih je vidljivo da su zločin pripremali. Primjerice, u vrlo detaljnoj dokumentaciji srpskog Drinskog korpusa o potrošnji dizelskog goriva, vidljivo je koliko je potrošeno za autobuse, a koliko za rovokopače. I temeljem te dokumentacije haški istražitelji utvrdili su činjenice da je riječ o autobusima u kojima su srpski okupatori prevozili zarobljenike i kasnije ubijene do masovne grobnice, te o autobusima u kojima su evakuirane žene i djeca. Gorivo je potrošeno, stoji u dokumentima i na rovokopače koji su kopali masovnu grobnicu, rekao je Klarin.
U narativu su i svjedočenja ukupno 10-ak preživjelih srebreničkih žrtava u kojima opisuju sve strahote koje su prošli i nekim čudom izbjegli smrt.
U dijelu koji je nazvan Nevoljni svjedoci, iskazi su osoba sa strane srpskog agresora, odnosno o vozačima tih autobusa i kamiona, vozačima rovokopača, rekao je Klarin. Naveo je da je narativ za prošlogodišnju obljetnicu srebreničkih žrtava predstavljen i postavljen u memorijalnom centru u Potočarima.
Voditeljica Dokumente Vesna Teršelič istaknula je da je SENSE narativom sastavila mozaik što se tih sedam dana u julu 1995. događalo u Srebrenici.
Prisjećajući se kada je nakon masakra prvi put posjetila to područje, navela je kako se tada pitala hoće li ikada na toj ledini biti moguće postaviti spomen ploču žrtvama, zapaliti im svijeću i pomoliti se za njih.
Majke Srebrenice bile su ustrajne u svojoj borbi za istinom i sada je tamo spomen područje. No, bez ovog narativa čitav događaj i zbivanja nakon tragedije bili bi nedorečeni, istaknula je Teršelič. Narativ je, ocijenila je, i svojevrsni podsjetnik koliko smo se kao postjugoslavenska društva spremni suočiti s prošlošću i prihvatiti činjenicu da su sve žrtve žrtve bez obzira što nisu naše.
Na predstavljanju je govorio i novinar Novog lista Boris Pavelić koji je u svojim reportažama i pričama izvještavao o događajima iz Srebrenice. “S mog profesionalnog stajališta SENSA je narativom napravila vrlo kvalitetan profesionalan projekt koji je pregledan i utemeljen na činjenicama kronološki prikazan”, rekao je.
Pohvalivši rad kolege Klarina, kako je rekao dugogodišnjeg profesionalnog novinara koji je ostao vjeran profesionalnim standardima, podržao je njegovo nastojanje da se narativima obuhvate i drugi događaji za vrijeme ratnih zbivanja na području čitave bivše Jugoslavije, primjerice i u Vukovaru.
No, zbog vlasti kakve imamo to nije moguće. Za Hrvatsku bi to bilo važno jer gubimo bitku s ideološkim interpretacijama rata u RH, zaključio je Pavelić.
(The Bosnia Times, Nacional.hr)
