KOLUMNA
U RS-u znaju da više EU u BiH znači više
BiH u RS-u. To jača bh. državu iznutra i prema vani i približava je NATO-u.
Otud nastojanje da se u pregovorima sa EU RS uspostavi kao subjekt ravnopravan
bh. državi
Piše: Zija Dizdarević, thebosniatimes.ba
Predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne
i Hercegovine, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, popustili su pred ucjenom
kolege Mladena Ivanića. Kolektivni šef države nije prihvatio adaptaciju
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Ivanić je
najavio da neće glasati za prilagođeni SSP ako Vlada Republike Srpske bude
protiv. Banjalučke vlasti, predvođene predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom,
rekle su NE dokumentu jer bi, navodno, nanio nesagledivu štetu tom entitetu.
Čović i Izetbegović nisu željeli da
preglasaju Ivanića, pa je on preglasao njih. To je urađeno uprkos poruci šefa
misije EU i BiH Larsa Gunnara Wigemarka “da je sada kasno da se kaže kako se ne
prihvata ono što je ispregovarano”, te da “EU ne pregovara s kantonima i
entitetima, već sa BiH”. Predsjedništvo BiH jeste nadležno za vođenje spoljne
politike, s ingerencijama traženja članstva u međunarodnim organizacijama i
vođenja pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora.
Prilagođeni SSP je uslov da ministri vanjskih
poslova evropske zajednice daju saglasnost za nastavak integracijskog procesa
na sastanku 18. jula u Slovačkoj. Slijedilo bi ispunjavanje briselskog upitnika
koji vodi kandidatskom statusu za EU. Ali…
Ivanić je zaprijetio da će se, ako bude
preglasan u Predsjedništvu, pozvati na vitalni interes entiteta (Ivanić to
pogrešno naziva vitalnim nacionalnim interesom) i tražiti izjašnjavanje Narodne
skupštine RS-a. Prema Ustavu BiH, ako se
NSRS suprotstavi stavu dvojice iz kolektivnog šefa države dvotrećinskom
većinom, ta odluka ostaje bez učinka. Tako je entitet u tim slučajevima iznad
države i njene suverenosti. Van pameti.
Zašto Izetbegović i Čović nisu glasali za
adaptirani SSP i doveli Ivanića u situaciju da se usprotivi, a NSRS učini tu
odluku nevažećom? To bi dalje kompromitiralo Ivanića, vlasti u RS-u i opoziciju
koja slijedi Ivanića i Dodika. Ovako, Čović i Izetbegović su se solidarisali sa
Ivanićem u onemogućavanju važnog koraka ka kandidaturi za EU. Time se
Predsjedništvo BiH predstavilo kao nesolidan partner EU.
Braneći svoj stav, Ivanić se poziva na
odlučivanje po mehanizmu koordinacije u procesu evropskih integracija.
Mehanizam nije usaglašen zbog izvolijevanja iz RS-a, a i upitan je. Bilo je
logičnije da u tom poslu dođe do punog izražaja nadležnost državnih organa
(“razgovaramo samo sa bh. državom”), što bi doprinijelo afirmaciji države BiH
unutar i prema vani. Entiteti i kantoni bi djelovali u skladu sa svojim
ovlaštenjima. Ako dođe do nesuglasja, tražilo bi se rješenje uz pomoć EU. To
neće u Banjoj Luci. U mehanizam koordinacije (uz podršku iz EU) uključeni su
entiteti i kantoni. Time je ojačana njihova pozicija i preko ustavnih
nadležnosti, a relativiziran autoritet državnih organa.
Tvrdnju Dodika da je adaptacija SSP-a
štetna po RS, osporio je Wigemark, ocijenivši da je to grubo izvrtanje
činjenica. Šef misije EU u BiH navodi da su ustupci koji su učinjeni Hrvatskoj
(koja je tražila da zadrži prednosti iz srednjoevropskog ugovora o slobodnoj
trgovini CEFTA, čiji je član prestala biti ulaskom u EU) više nego kompenzirani
povoljnostima koje su date BiH za izvoz u EU. Uz to, BiH i RS su zbog svoje
neodgovornosti već izgubile na stotine miliona eura iz fondova EU za jačanje
poljoprivrede i konkurentnosti na evropskom tržištu.
Dodik zahtijeva nove pregovore o SSP-u, a
prethodno povlačenje odluke o objavljivanju popisa. Ivanić je inicirao krizu u
Predsjedništvu i BiH zbog te odluke, tvrdeći da nije konsultovan i optužujući
Izetbegovića i Čovića za prevaru. Da li mu je (ne)glasanje bilo izvinjenje?
Popis jeste nužan za nastavak približavanja
EU, kao stavka u kandidacijskom upitniku. Ali popis nema ništa s adaptacijom
SSP-a. To dvoje se vještački dovodi u konfliktnu vezu. Predsjedništvo BiH nema
ingerencija u popisnom procesu. Ivanić (ni bilo koji drugi političar) nema
pravo da se miješa u taj stručni posao. I popis je ujedinio poziciju i
opoziciju u RS-u. Iz njihovih reagovanja izbija velikosrpska težnja za što
manje Bošnjaka i Hrvata u RS-u.
U RS-u znaju da više EU u BiH znači više
BiH u RS-u. To jača bh. državu iznutra i prema vani i približava je NATO-u.
Otud nastojanje da se RS u pregovorima sa EU uspostavi ne samo kao ravnopravan
subjekt bh. državi već i kao kontrolor evrointegracijskih procesa i pozicije
BiH u tome. Preko RS-a, u te procese upletene su Srbija i Rusija. U vezi s tim,
dobro je što je Predsjedništvo konsenzualno prihvatilo usaglašena poglavlja
radne verzije Pregleda odbrane i dalo smjernice za dalji rad na dokumentu koji
je ključan za približavanje članstvu u NATO-u.
Izetbegović se nada da će blokada procesa
integracije u EU prestati s lokalnim izborima. Međutim, sutradan, očito
upozoreni Čović poručuje da se sve obaveze prema EU moraju završiti u ovoj
sedmici.
Šta dalje, bit će jasnije nakon susreta
Predsjedništva BiH s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu (30. 6.
2016.). Pod vodstvom Merkelove, oblikovana je nova strategija EU za zapadni
Balkan. Cilj je normalizacija međudržavnih i političkih odnosa u regiji,
poticanje ekonomskog razvoja i socijalne stabilizacije, uz ubrzavanje
uključivanja regije u EU. Vidjet ćemo da li će biti kako to zahtijeva EU ili
kako “Srpska” kaže. Dejtonski Ustav je
na strani RS-a.
(The Bosnia Times, analiziraj.ba)
