RELIGIJA
Vatikan je odgovorio na turske izjave da
papa Franjo ima “križarski duh” zbog toga što je upotrijebio riječ
genocid kako bi opisao pokolj Armenaca koji se dogodio tijekom Prvog svjetskog
rata
FOTO:
Karekin II, Franji, Hina
Vatikan je odgovorio na turske izjave da
papa Franjo ima “križarski duh” zbog toga što je upotrijebio riječ
genocid kako bi opisao pokolj Armenaca koji se dogodio tijekom Prvog svjetskog
rata.
“Papa nije na križarskom pohodu. Ne
pokušava organizirati ratove ili graditi zidove, nego želi graditi
mostove”, rekao je glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi, dodavši
kako papa nije rekao “nijednu riječ protiv turskog naroda”.
U govoru pred armenskim predsjednikom,
vladom i diplomatima, papa Franjo u petak je odstupio od svog pripremljenog
teksta i upotrijebio riječ “genocid”, što je naišlo na tursko
neodobravanje, kao i prvi put kad ju je izrekao prije godinu dana.
Zamjenik turskog premijera Nurettin Canikli
u subotu je rekao da je “jako neumjesno” da papa koristi tu riječ, te
je dodao kako su “u djelima pape i papinstva nažalost vidljivi odrazi i
tragovi križarskog duha”.
Papa Franjo, koji se u nedjelju vratio u
Rim nakon posjete samostanu blizu granice s Turskom, riječ “genocid”
prvi put je upotrijebio prošle godine tijekom ceremonije u Vatikanu. Turska je
tada iz protesta povukla svog veleposlanika u Vatikanu na 10 mjeseci.
Turska prihvaća da je velik broj kršćanskih
Armenaca ubijeno u Otomanskom carstvu u sukobima s osmanskim snagama tijekom
Prvog svjetskog rata, no osporavaju brojku od 1,5 milijun i odbija tezu da su
ubijanja sustavno organizirana i da predstavljaju genocid. Naglašava i kako je
u tom razdoblju ubijeno i mnogo muslimanskih Turaka.
Papa Franjo se na masakr referirao u
nedjelju ujutro, zadnjeg dana svog trodnevnog posjeta Armeniji, izražavajući
počast “mnogim žrtvama mržnje koji su patili i dali svoje živote za
vjeru”.
Netipično za njega, Papa je u Armeniji bio
gost na kršćanskoj misi koju je predvodio netko drugi.
Svetu misu predvodio je katholikos Karekin
II., vođa Armenske apostolske crkve, koja se od Rima odvojila u 5. stoljeću
zbog teološkog sukoba, te je danas dio istočnih pravoslavnih crkava.
Misa je održana u svetom armenskom gradu
Ečmiadzinu, sjedištu Armenske crkve u blizini Erevana.
Papa je svoje domaćine nekoliko puta
oduševio govoreći o pokoljima nad Armencima i posjetom erevanskom spomeniku
žrtvama genocida, te je pozvao Armeniju i Tursku da se pomire i izbjegnu
“prividnu moć osvete”.
Spor oko pokolja i podrška Erevana
armenskoj etničkoj enklavi u
Nagorno-Karabahu u Azerbajdžanu dovele su do otežanih odnosa između
dviju država, što je rezultiralo zatvorenim granicama i izostanku diplomatskih
veza.
(The Bosnia Times, Hina)
