KOLUMNA
Otprilike trećina svjetske populacije koja živi u ekstremnom
siromaštvu nalazi se u zemljama članicama Organizacije islamske kooperacije
(OIC)
Piše: Mahmoud Mohieldin, thebosniatimes.ba
Otprilike trećina svjetske populacije koja živi u ekstremnom
siromaštvu nalazi se u zemljama članicama Organizacije islamske kooperacije
(OIC). U 21 od 57 zemalja, manje od polovine te populacije ima pristup
adekvatnim sanitarnim uređajima. Četiri posto novorođenčadi u ovim zemljama
umre prije pete godine života.
Jednostavno rečeno, bez obzira na veliki potencijal, većina
OIC zemalja su jedva postigle neki veći razvoj. Veliki broj tih zemalja
zahvatilo je nesretno „prokletstvo resursa“, a u drugima se okrivljuje slabo
liderstvo i propale institucije. Povrh toga, većina (otprilike 71%) od ukupnih
125 miliona ljudi koji proživljavaju ratove i prirodne katastrofe žive u OIC
zemljama. Takva nestabilnost uveliko ograničava državne budžete.
Ali ove zemlje imaju rješenja. Konkretno, riječ je o
kapitalu koji je nagomilan u finansijskim sistemima nekih članica OIC-a i koji
bi mogao igrati izuzetno važnu ulogu u postizanju velikih razvojnih ciljeva –
posebno ako se u potpunosti iskoristi potencijal islamskog finansiranja.
Islamsko finansiranje ima veliku prednost u odnosu na
konvencionalne finansijske proizvode. Zabrana kamate u ovom sistemu i činjenica
da ulaganja moraju biti povezana s realnom ekonomijom, skupa s načinom podjele
dobiti i gubitka, osigurava stabilnost finansijskog sektora. Islamsko
finansiranje također povećava finansijsku inkluziju, s obzirom da uključuje i
ljude koji zbog kulturoloških ili religijskih razloga ne učestvuju u
tradicionalnom finansijskom sistemu. To je možda jedan od razloga zbog kojeg se
u svake godine u protekloj deceniji islamsko finansiranje proširilo za 10-12%.
Ukoliko islamsko finansiranje zaista bude igralo veliku
ulogu u obnavljanju i diversifikaciji ekonomije zemalja OIC-a, te države će
morati poduzeti značajne reforme. Prva stvar jeste ojačavanje pravnih
institucija koje štite imovinska prava i osiguravaju pravilno sprovođenje
ugovora. Također, ukoliko žele da ljudi steknu potpuno povjerenju u proizvode
islamskog finansiranja, industrija se mora standardizovati i regulisati. Pored
toga, neophodno je da se promijeni državna porezna politika kako bi se
spriječila diskriminacija islamskih finansijskih instrumenata.
Grupacija Svjetske
banke radi sa svojim partnerima na realizaciji ovih reformi. Štaviše, ona je
širom regije predstavila investicione projekte koji koriste islamsko
finansiranje. Svjetska banka je uspostavila različite islamske finansijske
instrumente kao što su sukuk (obveznice koje su u skladu sa islamskom zabranom
kamate), koji je skupio 700 miliona dolara. Slično tome, Međunarodna
finansijska korporacija (IFC), osnovala je IFC Sukuk kompaniju koja je 2015.
izdala sigurnosne certifikate u ukupnoj vrijednosti od 100 miliona dolara.
Multilateralna agencija za investicione garancije, dio
Svjetske banke koji privatnom sektoru daje garancije za politički rizik,
osigurala je 427 miliona dolara za investicijsku garanciju, koja je u skladu sa
Šerijatom, za infrastrukturni projekat u Džibutiju i 450 miliona u garanciji za
politički rizik za ulaganje u telekomunikacije u Indoneziji.
Također, zajedno sa Grupacijom islamske razvojne banke,
Ujedinjenim Nacijama i drugim partnerima, Svjetska banka je oformila zajedničko
postrojenje za podršku zemljama koje je najviše pogodila nestabilnost
koncesionalnog finansiranja, a to uključuje i instrument islamskog finansiranja
za Liban i Jordan kako bi im se pomoglo u snošenju troškova za pomaganje
izbjeglicama iz Sirije.
Nova tehnologija bi mogla imati važnu ulogu u procesu
uključivanja finansijskih sistema, posebno za grupe koje nemaju pristup istima.
Na primjer, nekih 90% sirijskih izbjeglica koristi pametne telefone putem kojih
bi mogli imati pristup finansijskim uslugama. Potrebno je da se uloži dosta
truda da se ove tehnologije u potpunosti iskoriste.
Na kraju, postoje i humanitarni ciljevi i zaista se radi na
tome kako da se vakufi (dobrotvorne zadužbine), zekat (obavezni porez na
imovinu u vidu dobrotvornog darivanja) i mnoštvo drugih instrumenata islamskog
finansiranja efektivno i efikasno sprovedu kako bi se zadovoljile humanitarne
potrebe.
Islamsko finansiranje može doprinijeti rješavanju razvojnih
izazova muslimanskog svijeta. Mogućnost ovog sistema da poveća finansijsku
stabilnost, promoviše finansijsku inkluziju i podstakne održiv razvoj bi mogao
pokrenuti korijenite promjene širom regije. Ali da bi se realizovao ovaj
potencijal, islamsko finansiranje, u istoj mjeri kao i konvencionalno, mora
osigurati odgovarajuće okruženje za razvoj, adekvatan regulatorni okvir i
uspostavljanje efektivnih partnerstava.
/Autor je viši službenik Svjetske banke/
(The Bosnia Times/ ©Project Syndicate, Prevela Esma Latić)
