ISLAMISTIKA
Univerzalno islamsko bratstvo (el-uhuvvetu l-islamijje) na koje pozivaju Kur'an i Sunnet svevremenska je vrijednost čiji značaj i aktualnost nikada ne prestaje
Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Kur'anski ajet: Vjernici su braća (El-Hudžurat, 10) i poznati Vjerovjesnikov, neka je na njega Božiji mir i blagoslov, hadis: Musliman je muslimanu brat (Buhari: 2262) nisu puke fraze niti, pak, nedosezljivi idealistički koncept bratstva koga zagovara i promovira islam. Upravo suprotno tome, riječ je o realnom, stvarnom i dinamičnom konceptu bratstva koji se temelji na živoj vjeri, iskrenom imanu (vjerovanju) i istinskoj Bogobojaznosti. Dakle, nije riječ o bratstvu na temelju interesa bilo koje vrste, raznih svjetovnih potreba, zajedničkih karakteristika poput porijekla, rase, nacije, partije itd. U konteksu ovih kao i drugih zajedničkih karakteristika ljudi, također, mogu razvijati i razvijaju osjećaj bratstva i međusobne saosjećajnosti, ali ovaj koncept bratstva suštinski, konceptualno i praktično razlikuje se od vjerski inspiriranog bratstva u islamu koji nadilazi i briše sve druge razlike među ljudima priznajući samo jedan princip kao vrhovni, a to je Bogobojaznost. Univerzalno islamsko bratstvo (el-uhuvvetu l-islamijje) na koje pozivaju Kur'an i Sunnet svevremenska je vrijednost čiji značaj i aktualnost nikada ne prestaje, i nikada se ne može prenaglasiti njegova važnost, kao i potreba za njime. Pogotovo onda – kao što je to slučaj danas – kada su muslimani kao Ummet izloženi svakovrsnim napadima, vrijeđanjima i ponižavanjima, kada su u podređenoj situaciji, kada su njihove zemlje okupirane i kada se njihove vrijednosti i njihov način života obezvrjeđuju. Osjećaj islamskog bratstva neprestano nas poziva da znamo za svoju braću i svoje sestre, one najbliže i one najdalje, da im pružimo podršku, svoju pomoć, svoj savjet, svoj osmijeh, lijepu riječ.
Vrste bratstva
U Kur'anu se riječi eh (brat) i ihvan (braća) pripisuju većem broju pojmova, i na osnovu upotrebe tih riječi možemo ustanoviti da postoje sljedeće vrste bratstva ili bratstāva:
bratstvo po krvi (npr.: en-Nisa’, 12);
bratstvo po mlijeku (npr.: en-Nisa’, 23);
plemensko (etničko/nacionalno) bratstvo (npr.: el-Ahkaf, 23). Kur'an, kada govori o drevnim vjerovjesnicima i njihovim plemenima (narodima), njihov međusobni odnos imenuje pojmom bratstva, npr.: Ve ila Medjene ehahum Šu'ajba – A poslali smo Medjenu njihova brata Šu'ajba (el-E'araf, 85);
idejno-ateističko bratstvo (npr.: Ali ‘Imran, 156);
šejtansko bratstvo, npr. u Kur'anu se (el-Isra’, 27) kaže da su rasipnici braća šejtāna (ihvanu š-šejatin);
onosvjetsko/džennetsko bratstvo (npr.: el-Hidžr, 47) i
imansko-muminsko bratstvo (el-Hudžurat, 10).
U nastavku govorimo o najznačajnijim principima, vrijednostima i posebnostima, kako smo ga nazvali, imansko-muminskog bratstva.
Imansko-muminsko bratstvo
Islam poziva ka vjerskom bratstvu (el-uhuvvetu d-dinijje) pod zastavom tevhida – vjerovanja u Jednog i Jedinog Boga, Allaha, dž.š. To vjersko bratstvo nadilazi, kako smo već istakli, sve druge razlike formalne naravi poput rase, klase, boje kože, porijekla i tsl. Ono povezuje sve muslimane svijeta (muslimanski Ummet) tako da su svi oni, bez obzira na rasne, nacionalne i klasne razlike, poput jedne velike porodice. Dakle, to i takvo bratstvo zasniva se na zajedničkoj vjeri (din), jedinstvenom vjerovanju (aqidi), duhovnoj čistoti i krjeposti, dobrim djelima i plemenitim idejama. Ono povezuje srca svih muslimana te se svaki musliman raduje uspjehu drugog brata muslimana, a žalosti ga njegov neuspjeh, pruža mu ruku pomoći kada je u potrebi, upućuje ga kada zastrani, milostivan je prema njemu kada pogriješi, upućuje mu savjet kada ga zatraži, čuva i brine o njegovom imetku i časti kada je prisutan ili odsutan, požuruje da izmiri svoga brata sa drugim bratom muslimanom te otklanja ono što može izazvati nesuglasice i razdore među njima. Allahov Poslanik, a.s., je rekao: ”Musliman je brat muslimanu, ne smije ga varati, niti slagati, niti ostavljati na cjedilu” (Tirmizi: 2008). Znači, znak iskrenog bratstva među muslimanima jeste da jedni drugima žele dobro i da se međusobno potpomažu jer, kako se ističe u drugom hadisu: ”Vjernici su kao zgrada – jedni druge podupiru” (el-Enfal, 63).
Božiji dar i svjetlo
Kada govorimo o plemenitim osjećaju bratstva među muslimanima valja ukazati na jednu vrlo važnu činjenicu koja se tiče porijekla ili nadahnuća tog osjećanja. Naime, ko, uistinu, združuje i bratimi srca muslimana? Odgovor je u 103. ajetu sure Ali ‘Imran: Svi se čvrsto držite za Allahovo Uže i ne razjedinjujte se! I sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste bili neprijatelji pa je On složio vaša srca i postali ste Njegovom milošću braća (ihvana). Prema tome, Uzvišeni i Plemeniti Allah, naš Stvoritelj i Gospodar, jeste Onaj koji u naša srca i umove ulijeva osjećaj(e) bratstva prema braći muslimanima. Ajet: I On je ujedinio srca njihova; da si ti potrošio sve ono što na zemlji, ne bi ujedinio srca njihova (El-Enfal, 63) ima općenito značenje, iako se veli da se njime misli na ujedinjenje plemena Evs i Hazredž (u Medini u Arabiji) budući da je među njima tinjalo neprijateljstvo koje je islam eliminirao.
Stoga možemo kazati da je islamsko bratstvo Božiji dar ili Božije svjetlo koje on ulijeva u srca Svojih iskrenih robova (‘ibad), prijatelja (evlija’) i Bogobojaznih (etkija’). Također, ovome možemo dodati da je bratstvo duboki imanski osjećaj koji rezultira saosjećajnošću, poštivanjem i uvažavanjem drugog brata muslimana.
Zloba i netrpeljivost među braćom
Ova, rekli bismo, definicija islamskog bratstva nužno ne znači da među braćom muslimanima nema međusobne zlobe i netrpeljivosti na ovome svijetu. Evo dva kur'anska dokaza koji govore tome u prilog:
kada Kur'an govori o džennetlijama, u vezi sa njima kaže: I mi ćemo odstraniti iz njihovih grudi zlobu (el-E’araf, 43). Dakle, onome ko je u svojim grudima imao zlobu prema svome bratu na dunjaluku, ona će mu biti odstranjena iz njegovih grudi u Džennetu;
u slučaju osjećaja odvratnosti koju neki muževi mogu osjećati prema svojim ženama, Uzvišeni ih savjetuje: I s njima lijepo živite! A ako prema njima odvratnost osjetite, moguće je da je baš u onome prema čemu odvratnost osjećate Allah dao veliko dobro (en-Nisa’, 19). Značenje ovih riječi je da, ako u nečemu osjetite odvratnost prema ženama, strpite se na tome, jer možda će vam Allah dati dobro u nečemu drugome; veli se: mnogo dobro u djeci, ipak, općenitost značenja ovdje je ljepša (ahsen). A to je smisao i hadisa: ”Vjernik ne ostavlja vjernicu; ako je srdit na nju u pogledu jednog svojstva, zadovoljan je drugim” (Ibn Džuzejj, Teshil, 1/135).
Ova međusobna zloba i odvratnost tolerišu su dok su u srcu ili ”grudima”, ali kada iziđu iz tih okvira i prerastu u verbalni ili, ne daj Bože, oružani sukob među braćom muslimanima, onda su i posljedice po pojedinca i zajednicu teže i opasnije pa zahtijevaju, u slučaju oružanog sukoba među muslimanima, propisani put pomirenja (v. sadržaj sure el-Hudžurat). Kao što znamo, temeljno pravilo islama prema drugim muslimanima kao i ostalim ljudima iskazano je hadisom Allahovoga Poslanika, s.a.v.s.: ”Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruke pošteđeni ostali muslimani, a vjernik je onaj od koga su ljudi sigurni za svoje živote i imetke’’ (Tirmizi: 2778).
Kako pospješiti bratske osjećaje
No, umjesto međusobne zlobe i netrpeljivosti, koje su izuzetak iz pravila bratstva, vjernici trebaju biti zaokupljeni onim stvarima, gestama i djelima koji pospješuju njihovu bratsku ljubav i saosjećajnost. Evo nekoliko stvari, rekli bismo pravila, koje nam sigurno mogu pomoći u tom smislu.
Ako zavoliš svoga brata muslimana, reci mu to! – Ebu Davud (4459) prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Kada čovjek zavoli svoga brata, neka mu to kaže!”
Kada se rastaješ sa svojim bratom muslimanom, traži od njega da, u tvome odsustvu, prouči dovu za tebe! – Ebu Davud (1280) također prenosi od Omera b. el-Hattaba da je rekao: ”Tražio sam dozvolu od Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., da obavim umru, pa mi je on dozvolio i rekao: ”Brate, ne zaboravi nas u svojim dovama!”
Kada sretneš svoga brata, sretni ga s osmijehom na licu! – Vjerovjesnika, s.a.v.s., je rekao: ”Kad god se dva muslimana sretnu i međusobno rukuju, bit će im oprošteno prije nego se rastanu” (Ibn Madže: 3693).
U prigodnoj prilici, daruj poklon (hediju) svome bratu muslimanu! – ”Razmjenjujte međusobno poklone, zavoljet ćete se!” (Taberani, El-Mu'džemu l-evsat, 16/24)
Posjeti svoga brata muslimana u ime Allaha! – Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Kad neko obiđe bolesnika ili posjeti svoga brata (muslimana) u ime Allaha, melek mu uzvikne: ‘Da ti (Allah) da dobro i ovoga i Onoga svijeta, da ti blagoslovi putovanje i da ti podari visok stepen u Džennetu” (Tirmizi: 2092).
Priteci svome bratu upomoć kada mu je ona potrebna! -Tirmizi (2011) prenosi od Ebu Hurejrea da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ko od muslimana otkloni neku ovosvjetsku nevolju, Allah će od njega otkloniti neku od nevolja na Sudnjem danu.”
Sakrij mahanu brata muslimana! – ”Ko sakrije mahanu nekog muslimana na ovome svijetu, Allah će sakriti njegove mahane i na ovome i na Onome svijetu’’.
Plodovi bratstva
Na dunjaluku
Ukoliko slijedimo navedena pravila, rezulati neće izostati, odn. pojavit će se plodovi islamskog bratstva i na ovome i, ako Bog da, na Onome svijetu. Što se tiče ovoga svijeta, najznačajnije plodove možemo sumirati u tri krupne stvari:
jedinstvo i džemat koji su opisani u hadisu Božijega Poslanika, s.a.v.s. riječima: ”Muslimani su u svojoj ljubavi, saosjećanju i samilosti poput jednog tijela. Kada se neki organ razboli, ostatak tijela pati od nesanice i groznice’’(Buhari: 5552);
međusobno upućivanje i savjetovanje: muslimani su braća pa se zato trebaju savjetovati o važnim pitanjima ovoga i Onoga svijeta;
napredak muslimana na svim poljima: historija, kao učiteljica života, naučila nas je – složit ćemo se svi u tome – da društva koja su podijeljena, posvađana i u kojima zavist, mržnja i netrpeljivost dominiraju među njihovim pojedincima neminovno nazaduju, gube svoju orijentaciju i, na koncu, potpadaju pod utjecaj i vlast svojih neprijatelja.
Na Ahiretu
Dove vjernika sa dunjaluka: svaki vjernik u svojim svakodnevnim namazima na tešehhudu (sjedenju u namazu) uči dovu: Es-Selamu alejna ve ala ibdadillahi s-salihin (Neka je selam na nas i na sve dobre Allahove robove). Ova dova ima univerzalno značenje i odnosi se na svakog dobrog Allahovog roba na ovome i Onome svijetu;
sigurnost od strahota Sudnjega dana: u onom dobro poznatom hadisu o sedam kategorija ljudi koji će biti pod Allahovim, dž.š., hladom onoga Dana kada drugoga hlada neće biti, između ostalih kategorija ljudi spominju se i ”dvojica koji su se voljeli u ime Allaha” (Buhari: 620). A ovu ljubav nemoguće je postići bez iskrenog bratstva između dvojice ljudi;
ulazak u Džennet i Allahovo zadovoljstvo: budući da je bratstvo i međusobna ljubav Allahova, dž.š., naredba (emr), vjernici koji izvršavaju tu naredbu za nagradu će, ako Bog da, dobiti Džennet. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Nećete ući u Džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete međusobno voljeli! Hoćete li da vas uputim na nešto, ako ga budete činili, međusobno ćete se voljeti: Širite selam među sobom!” (Muslim: 81)
(The Bosnia Times)
