KOLUMNA
Sa ovakvim
stanjem ekonomije, sve bi se ubrzo moglo promijeniti, što je Putin očito
shvatio formirajući nacionalnu gardu od 400 hiljada paravojnih snaga koje je
stavio pod komandu svog dugogodišnjeg tjelohranitelja
Piše: Anders
Aslund, thebosniatimes.ba
Ekonomski
prosperitet Rusije izgleda stravično. Prošle godine je padom cijena energije i
internacionalnim sankcijama došlo do pada od 3,7% u BDP-u. Plate su se smanjile
za oko 10%. Ove godine se očekuje nastavak tog negativnog trenda. U 2016.,
očekuje se da će javni troškovi na zdravstvenu njegu i obrazovanje pasti za 8%.
Nedosljedni
pokušaji Kremlja da promijene rusku ekonomiju su uveliko propali. Produktivnost
rada ostala je hronično niska, a ulaganja – kako strana tako i domaća – su
iscrpljena. Nažalost, oporavak je neizgledan. U trenutnim uslovima, ni visoke
cijene energije, niti uklanjanje sankcija ne bi bile dovoljne da ožive presahlu
ekonomiju ove države.
Tokom posljednjih
deset godina, režim ruskog predsjednika Putina degradirao je institucije
krucijalne za funkcionisanje moderne ekonomije. Pravni sistem, na primjer, u
stanju je raspada. Pored svega toga, vlasništvo i rukovođenje ključnih dobara i
resursa su u rukama države.
Širenje državne
kontrole u sektoru ekonomije dovelo je do povećanja broja državnih korporacije
čiji dugovi iznose otprilike 150% od BDP-a. Firme u sektoru energije,
infrastrukture, bankarstva i naoružanja su u rukama države. Udruženi javni
sektor čini samo jednu trećinu ukupne zaposlenosti. Velike ruske državne
korporacije su uglavnom pod kontrolom – sa vidnim manjkom transparentnosti –
menadžera koje je odabrao sam Putin. Odluke velikog broja korporacija se donose
tokom individualnih sastanaka Putina sa izvršnim direktorima. Mnoga
pridruživanja i priključivanja također zahtijevaju odobrenje predsjednika.
Manjak
transparentnosti je općeprisutan. Samo nekoliko državnih kompanija dostavlja
račune prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) i mnoge
imaju nekolicinu podružnica kroz koje mogu raspodijeliti profit svim
dioničarima, time pružajući prilike svojim menadžerima i ostalim povezanim
partijama da se bogate. Ruska željeznica, na primjer, ima više od 23 hiljade
podružnica. Gazprom ima više od 4 hiljade. Manjak detaljnih informacija otežava
dokumentovanje potpunog portofolia državnih dobara, a da ne spominjemo
uspostavljanje funkcionalnog i transparentnog sistema nadgledanja. Agencija
zadužena za rukovođenje državnom imovinom (Rosimuschchestvo) kao dioničar ne
posjeduje nikakvu kontrolu.
Veličina ove
ekonomije se nazire u dokumentima iz Paname ali čak i ova otkrića predstavljaju
samo mali dio. U 2014., neto vrijednost onih koji su bili na udaru sankcija
Sjedinjenih Država i EU iznosila je oko 17 milijardi dolara; samo jedna takva
banka drži vrijednosti koje iznose oko 11 milijardi dolara.
Ovaj sistem koji
parazitira i bogati se nauštrb porasti domaće proizvodnje skupo košta rusku
ekonomiju. Rusija zaista posjeduje nekoliko efikasnih, dinamičnih, velikih
privatnih kompanija, ali za njih je sve manje prostora u ovoj zemlji.
Iskustvo pokazuje
da se veliki javni sektori dovode u vezu sa niskom zaradom i time se ulaganja
odvlače od privatnog sektora. Ekspanzijom velikih državnih korporacija
konkurencija se drastično smanjila u velikom broju sektora.
Uprkos svemu
ovome, Putinova odanost sistemu koji je izgradio je nepokolebljiva. Čak će i
predložene mjere za podizanje fiskalnih prihoda ići u korist njegovih bliskih
suradnika. Za odbijanje promjena dijelom je zaslužna činjenica da Putin i dalje
ostaje popularan – barem zasad. Sa ovakvim stanjem ekonomije, to bi se ubrzo
moglo promijeniti, što je Putin očito shvatio formirajući nacionalnu gardu od
400 hiljada paravojnih snaga koje je stavio pod komandu svog dugogodišnjeg
tjelohranitelja.
Uzimajući u obzir
koliko je ovaj režim ovisan o prisvajanju moći, teško je zamisliti neki put ka
promjenama koji podržava zahtjeve Putina i njegovih druškana. Povećavanje
konkurentnosti i širenje privatnog sektora bi uništilo sistem bogatstva i moći
koje uživaju Putinovi prijatelji. Zbog toga je vrlo vjerovatno da će se
ekonomske neprilike u Rusiji nastaviti.
(The Bosnia Times,
©Project Syndicate)
