SPECIAL
Sredovječni
kolekcionar knjiga iz Malija odigrao je značajnu ulogu u skrivanju knjiga i dragocjenih
spisa čuvene biblioteke Timbuktua od napada džihadista
FOTO: (Profimedia)
Za
čuvare drevnog nasljeđa sa Bliskog istoka i sjevera Afrike, jačanje islamskih
ekstremističkih grupa donijelo je nove izazove. Od zauzimanja starog iračkog
grada Mosula početkom 2014, Islamska država pljačkala je i rušila džamije,
svetilišta i ostala sveta mjesta na tom području. Grupa je nastavila svoje
operacije “kulturološkog čišćenja”, od Tikrita do Tripolija.
Bilo
je, međutim, povremenih pobjeda kulture naspram ekstremizma – kao što je
ponovno zauzimanje drevnog sirijskog grada Palmire, koji će možda biti
restauriran, i biće nalik svom ranijem sjaju. Drugi, manje poznat slučaj
spasavanja kulture od uništenja djelo je jednog nesvakidašnjeg heroja. Reč je o
pedesetjednogodišnjem kolekcionaru knjiga i bibliotekaru Abdelu Kaderu Hajdari,
iz grada Timbaktu, država Mali, sa zapada afričkog kontinenta.
Priča
počinje u aprilu 2012, kad se Hajdara vratio sa poslovnog putovanja i saznao da
je slaba vojska Malija poklekla pred skoro hiljadu islamističkih boraca jedne
od frakcija Al Kaide. Njegov grad je bio okupiran. Zatekao je pljačkaše,
pucnjavu i crne zastave koje su se viorile sa zgrada vladinih institucija i
uplašio se za sudbinu desetina gradskih biblioteka i arhiva – domova za stotine
i hiljade rijetkih arapskih rukopisa – koji su čekali da budu opustošeni.
FOTO:
(YouTube)
Biseri
privatne kolekcije gospodina Hajdare, smješteni u njegovoj Hajdara
komemorativnoj biblioteci, uključivali su i primjerak Kurana iz 12. veka.
Neobičnog oblika, blistavo ispisan svetlo plavim arapskim slovima na pergamentu
sačinjenom od osušene riblje kože, i ukrašen kapljicama zlata vrijedio je
čitavo bogatstvo i bio značajan djelić raskošne kulturne baštine ovog
podneblja.
U
Hajdarinoj privatnoj kolekciji bilo je i mnogo dragocjenih sekularnih spisa:
rukopisa o astronomiji, matematici i medicini. U rukopisu koji je nastao 1684.
u Timbaktuu, na 254 stranice detaljno su iznijeta uputstva za operacije, kao i
za pravljenje eliksira koji se dobijaju od ptica, gmizavaca i biljaka.
“Mnogi
od tih rukopisa jasno govore da je islam religija tolerancije”, objasnio
je Abdel Kader Hajdara u nedavnom razgovoru za Washington Post.
On je
znao da su mnogi spisi čuvani u gradu bili drevni primjerci razvoja diskursa i
intelektualnog razvoja koje su džihadisti, svojom netolerancijom i rigidnim
viđenjem islama, željeli da unište. Rukopisi bi, kako je smatrao, neizbježno
postali njihova meta.
FOTO:
Hajdara (YouTube)
Svega
nekoliko dana po početku okupacije, Hajdara koji je radio puno radno vrijeme
kao restaurator knjiga i arhivar, sastao se sa svojim kolegama u kancelariji
Asocijacije biblioteka Timbaktua, koju je osnovao 15 godina ranije.
“Mislim
da moramo da pomjerimo rukopose iz velikih zgrada i raštrkamo ih po porodičnim
kućama”, rekao im je tad. “Ne želimo da džihadisti upadnu, pronađu
sve kolekcije rukopisa, pokradu ih ili unište”.
Nekoliko
mjeseci kasnije, sjedište Ford fondacije iz Nigerije, uručilo je Hajdari
stipendiju u iznosu od 12.000 dolara za učenje engleskog na Oksfordu tokom
jeseni i zime 2012. Novac je prebačen na štedni račun. On je u mailu koji je
poslao fondaciji pitao za dozvolu da premjesti fundus kako bi se definitivno
zaštitili rukopisi. Novac je pušten u roku od tri dana. Hajdara je pozvao svog
nećaka, i zajedno su okupili nekoliko arhivara, sekretara, turističkih vodiča
iz Timbaktua, i još pet Hajdarinih rođaka.
Rezultat
je bila pljačka dostojna grupe “Ocean's Eleven”, iz istoimenog
holivudskog hita. Kupili su metalne i drvene kutije u roku od 50 do 80 dana,
nabavili kontejnere, burad i odredili kuće po gradu i van grada. Organizovali
su malu “vojsku” koja je radila u tišini. Tovari sa rukopisima
putovali su na tajna odredišta na magarcima.
Tokom
osam mjeseci, operacija se proširila i obuhvatala hiljade regrutovanih
“pakera”, vozača i kurira. Krijumčarili su rukopise iz Timbaktua
drumskim i riječnim putem.
Kad
su francuske trupe ušle na sjever u januaru 2013, okupatori su uspeli da unište
svega 4.000 od ukupno 400.000 drevnih spisa Timbaktua.
“Da
nismo reagovali…”, priča danas gospodin Hajdara, “Mnogo, mnogo više
bi bilo spaljeno. Gotovo 100 posto sam siguran u to”.
Abdel
Kader Hajdara je posebno ponosan na spašavanje jednog spisa o konfliktu između
kraljevstava Borno i Sokoto, gde je danas Nigerija, djelo o sufizmu i svetom
ratniku i intelektualcu koji je kratko vreme vladao Timbaktuom sredinom 19. vijeka.
Ovaj čovek, kako je objasnio Hajdara, bio je džihadista u najboljem smislu te
reči. Borio se protiv ideja koje su u sebi nosile zlo, protiv loših pobuda i bijesa
prije svega kod sebe, pokoravao se kako razumu, tako i božjoj volji. To je
bilo, kako smatra, prikladan prijekor svemu za šta su se džihadisti koji su
okupirali njegov grad zalagali.
(The
Bosnia Times, AFP, Autor Serge Daniel)
