KOLUMNA
Kao što se
Slovenija pokazala i kao partner i kao prepreka za članstvo Hrvatske u Uniji
dok neka bilateralna pitanja nisu bila riješena, sada bi Hrvatska mogla zauzeti
identičan stav prema Srbiji
Piše: Janusz
Bugajski, thebosniatime.ba
Nedavni holandski referendum, koji je stao na
put Sporazumu o pridruživanju Ukrajine koji je Bruxelles ponudio u novembru
2014., pokazuje kako je Unija postala rascjepkana i odbojna prema daljnjem
proširenju. Rastući populizam, nacionalizam i protekcionizam čak i kod članica
koje se smatraju raspoložene izrazito za EU pokazuje da će put Srbije prema
pristupanju Uniji biti dug i mučan. Beograd se želi priključiti EU zbog dva
temeljna razloga: kako bi poboljšao ekonomske uslove u Srbiji i kako ne bi
ostao jedina “siva zona” nesigurnosti u regiji. Pomak Beograda prema
prihvaćanju EU standarda je tokom vlade SNS-a bio primjetan, uprkos ultranacionalističkom pedigreu stranke.
Započevši pristupne pregovore s EU u prosincu 2013., Srbija se sada suočava s
dugotrajnim i zahtjevnim procesom zatvaranja svih 35 poglavlja acquis
communautairea, što je najvažniji korak kako bi se ostvario formalni poziv za
ulazak u Uniju.
Osam poglavlja
acquisa je otvoreno ove godine, a u nekoliko njih će se Beograd naći u
problemima kako da ispuni nužne standarde EU – prije svega je riječ o pravosuđu
i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti, financijskoj kontroli i
zaštiti okoliša.
Kao što se
Slovenija pokazala i kao partner i kao prepreka za članstvo Hrvatske u Uniji
dok neka bilateralna pitanja nisu bila riješena, sada bi Hrvatska mogla zauzeti
istovjetan stav prema Srbiji. Ulazak Srbije u EU za Zagreb predstavlja jačanje
regionalne sigurnosti i može ojačati regionalni ekonomski razvoj. Može,
također, pomoći da se Beograd izvuče iz ruskog zagrljaja i pridonijeti da se
zajedno skroji učinkovita bosanska država. S druge strane, aspiracije Srbije
predstavljaju dragocjenu priliku za Hrvatsku da od svoga južnog susjeda iznudi
ustupke kao uslov za odobravanje ulaska u EU. Proteklih je dana radna skupina
Europskog vijeća s dnevnog reda uklonila raspravu o otvaranju pregovaračkih
poglavlja 23 i 24 sa Srbijom nakon što je Zagreb doveo u pitanje pripremljenost
Beograda. Riječ je o poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i
ljudska prava. EU traži jednoglasni konsenzus svih 28 zemalja članica EU.
Hrvatski dužnosnici nisu otvoreno izjavili da nastoje blokirati napredak
Srbije. Umjesto toga, Zagreb zahtijeva da Beograd ispuni nekoliko ključnih uslvoa,
kao što su puna zaštita manjinskih prava, uključujući ona Hrvata u Srbiji, punu
suradnju s Haaškim sudom i ukidanje srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji
za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji tijekom 1990-ih. Hrvatski
dužnosnici ističu da se Srbija ne može ponašati kao mini Haag u regiji, posebno
kad je riječ o ratovima koje je započeo Beograd.
Srpski dužnosnici
tvrde da trebaju novi mandat kako bi proveli teške reforme, nužne za
pristupanje EU, i uvjerljiva izborna pobjeda Vučićevih naprednjaka ojačat će
razgovore u nekoliko poglavlja acquisa. Ultradesne stranke imaju malo utjecaja,
a opozicija integraciji u EU ima vrlo malu podršku. Nedavni pokušaji oporbe da
stvori jedinstvenu frontu protiv Vučića propali su, otvarajući put
naprednjacima da ostvare dvotrećinsku većinu koja im je zamalo izmakla na
prošlim izborima. Proces zatvaranja poglavlja acquisa će vjerovatno trajati
nekoliko godina. A i tada put prema EU nije osiguran jer svaka država članica
treba ratificirati ulazak svakog novog aspiranta. Kako se, pak, nazire mogući
lom EU slijedom referenduma u Velikoj Britaniji u lipnju, a i druge zemlje
traže da se olabave veze s Bruxellesom, članstvo Srbije u Uniji bi moglo biti
odgođeno ne neodređeno vrijeme.
Postoji još jedan
kamen spoticanja na putu Srbije prema EU – odnosi s Kosovom, koji su uključeni
u posljednje poglavlje acquisa. Dužnosnici EU poboljšanje odnosa smatraju
preduvjetom za obje zemlje da se pridruže bloku. Ovaj uslov bi se mogao
iskoristiti da se Beogradu onemogući ulazak čak i ako ispuni sve ostale uvjete.
Zagreb i ostali
glavni gradovi u regiji također će pomno pratiti sljedeće korake u procesu
Vojislavu Šešelju. Bili su izuzetno bijesni zbog njegove oslobađajuće presude,
što je razumljivo kad se uzmu u obzir prikupljeni dokazi o uključenosti u ratne
zločine u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Motrit će žalbeni postupak koji
vodi Serge Brammertz, glavni tužitelj na Međunarodnom tribunalu u Haagu. Bez
poništenja presude Šešelju Haag će naprosto ohrabriti druge ambiciozne ratne
zločince koji bi mogli tvrditi da je protjerivanje civila bila humanitarna
gesta, da je govor mržnje bio jačanje morala i da je etničko protjerivanje
jednostavno način da se zaštiti srpska populacija.
(The Bosnia
Times, WASHINGTON MAIL)
