Piše: Dana Taib Menmy
Ranije ovog mjeseca devet Jezidi žena okupile su se prvi put nakon nekoliko godina sa svojih 12 djece – čiji su očevi borci oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) koja je brutalno progonila zajednicu Jezida u sjevernom Iraku i porobila njihove žene.
Ponovo ujedinjenje uslijedilo je nakon višemjesečnog lobiranja i pregovora između bivšeg američkog diplomate Petera Galbraitha, regionalne vlade iračkog Kurdistana i kurdskih dužnosnika u Siriji. Postigli su dogovor kojim je djeci omogućeno da napuste izbjeglički kamp Al-Hol u istočnoj Siriji i pređu granicu s Irakom.
Uprkos postignutom dogovoru, jezidske starješine odbile su pustiti djecu da se pridruže maloj vjerskoj zajednici koja ih smatra izopćenicima kojima se ne smije dozvoliti integracija u društvo.
Zbog ove odluke, njihove majke, koje su godinama traumatizirane nasiljem, našle su se pred nemogućim izborom između zadržavanja djece ili boravka u zajednici.
Izopćenici
U augustu 2014. godine započeo je nasilni napad ISIL-a na Jezide, drevnu vjersku manjinu na sjeveru Iraka, kada je naoružana grupa zauzela velike dijelove Sirije i susjednog Iraka.
Grupa je ubila na hiljade muškaraca Jezida i otela stotine žena, držeći ih kasnije kao seksualno roblje. Iako su u međuvremenu, nakon poraza ISIL-a, mnoge oslobođene, još uvijek se više od 3.000 žena i djevojaka vode kao nestale.
Nakon što je 2019. godine srušen ISIL-ov takozvani kalifat, čelnici Jezida izjavili su da se porobljene žene mogu vratiti nazad u zajednicu, no njihovoj djeci nije bilo dozvoljeno da im se pridruže.
Ali Beg je ponovno ujedinjenje majke sa njihovom djecom – korak koji se poklopio s historijskom posjetom Papa Franje Iraku 8. marta – opisao kao “loš” i “neprihvatljiv” unutar zajednice Jezida.
Ali Beg smatra da bi jedino rješenje bilo da međunarodna zajednica iseli jezidske majke i njihovu djecu u drugu zemlju.
Odluka zajednica odražava odluku Vrhovnog duhovnog vijeća Jezida – najvišeg tijela za donošenje odluka u jezidskoj zajednici – koja uključuje princa, njegove zamjenike te jezidskog duhovnog vođu Babu Sheikha.
“Vrhovno duhovno vijeće Jezida odlučilo je odbiti integraciju te djece”, rekao je Ahmed Mishko Berkani, predstavnik porodica žrtava i preživjeli zarobljenik ISIL-a za Al Jazeeru.
“Hiljadama godina u našoj zajednici postoji pravilo da samo djeca od oba roditelja Jezida mogu biti prihvaćena [među nama]. I kao rođaci preživjelih [u genocidu] ne prihvatimo da ta djeca uđu u naše kuće”, rekao je Berkani.
Dijeleći mišljenje Ali Bega, Berkani – čiji su članovi porodice pokopani u više od 80 masovnih grobnica u jezidskom gradu Sinjaru – pozvao je evropske zemlje, Ujedinjene nacije te grupe za prava djece da presele djecu i njihove majke izvan Iraka.
“Jezidske majke i njihova djeca su žrtve ISIL-a. Ne možemo ih kriviti. Želimo da budu sigurne”, rekao je Berkani.
Mnogi Jezidi su preseljeni u Evropu i druge zemlje, ali pitanje djece čiji su očevi pripadnici ISIL-a i dalje je previše složeno za mnoge vlade u regionu.
Novo iračko zakonodavstvo
Nakon što se već dvije godine nije raspravljalo u parlamentu o ovom zakonu, irački zakonodavci su 1. marta donijeli zakon koji nudi povratak jezidskim ženama koje su proživjele zlodjela ISIL-a.
Zakon nazvan po preživjelim jezidskim ženama novi je zakon koji službeno priznaje genocid nad Jezidima i traži naknadu, rehabilitaciju i obrazovanje za preživjele.
Iako se zakon, kojeg je prije dvije godine predložio predsjednik Barham Salih, bavi mnogim pitanjima, ne bavi se sudbinom djece čiji su očevi pripadnici ISIL-a.
Prema Berkaniju, izuzeće bilo kakvih članova koji se bave pitanjem te djece rezultat je lobija pojedinih članova društva, koji su od Vrhovnog duhovnog vijeća Jazida tražili da ih irački parlament izbriše.
Bahar Mahmoud, zastupnik iz bloka Kurdskog pokreta za promjene i član parlamentarnog pravnog odbora koji je sastavio nacrt ovog zakona, potvrdio je Berkanijevu priču.
“Na sastancima sam naglašavao da će zakon biti nepotpun ukoliko se ne bude bavio sudbinom te djece”, rekao je Mahmoud Al Jazeeri putem aplikacije za razmjenu poruka.
“Druge frakcije parlamenta odbacile su bilo kakvu rješenje za sudbinu te djece, na zahtjev jezidskih starješina”, rekao je Mahmoud, objašnjavajući kako vjeruje da bi takva referenca stvorila društvene napetosti i sukobe u jezidskoj zajednici.
Mahmoud kaže da bi trenutni zakon trebao biti izmijenjen kako bi se riješio taj problem ili bi se trebao usvojiti novi zakon.
“Mislim da je veoma važno da irački parlament zatraži pravno rješenje [problema]”, rekao je Mahmoud. Predložio je da iračke vlasti djeci izdaju nacionalne identitete, dajući im imena po djedovima s majčine strane.
‘Kompleksan problem’
Rješenje također traži i Misija Ujedinjenih nacija za pomoć Iraku (UNAMI), koja je Al Jazeeri rekla da sarađuje s iračkom vladom i jezidskom zajednicom na “uključiv način… kako bi pronašla trajno rješenje ovog kompleksnog problema”.
“Rješenje ovog problema zahtijeva od svih ključnih sudionika da rade zajedno kako bi zajednički pronašli trajno rješenje koje je u najboljem interesu djeteta”, saopćio je UNAMI putem emaila.
Mustafa Gurbuz, sociolog s američkog Univerziteta u Washingtonu, smatra da je jedini način naprijed UN-ov pristup i pružanje djeci alternativnog doma.
“S obzirom na složenost problema, najbolje rješenje tog problema je UN-ova zaštita žena i njihove djece, pružajući im priliku da se nastane u sigurnoj zemlji.”
“Čak i ako Bagdad napravi iznimku u iračkom zakonu i pravno prepozna djecu kao Jezide, postoji veliki rizik da će se ta djeca – posebno muškarci – suočiti sa odmazdom unutar jezidske zajednice”, rekao je Gurbuz.
“Tužno je što je ta plemenska logika – sramoćenje nekoga zbog porijekla – još uvijek snažno prisutna u Iraku. No, nije vrijeme za kritiziranje Jezida. Cijela zajednica još uvijek pati od teških trauma.”
(TBT, Al Jazeera)