GLOBAL
Amerika ne treba da posmatra Rusiju kao
prijetnju po sopstvenu bezbjednost već kao “ključni element globalne
ravnoteže”, smatra bivši državni sekretar SAD Henry Kissinger
FOTO: Kissinger (Agencije)
Amerika ne treba da posmatra Rusiju kao
prijetnju po sopstvenu bezbjednost već kao “ključni element globalne
ravnoteže”, smatra bivši državni sekretar SAD Henry Kissinger.
Od vremena završetka Hladnog rata odnosi
Rusije i SAD nisu bili u ovakvoj krizi.
“Uzajamno povjerenje je nestalo sa
obje strane. Saradnja je zamijenila konfrontaciju”, piše u svom članku za
“The National Interest”.
On je naveo da je i nakon Hladnog rata
sudbina dviju zemalja ostala tijesno isprepletena. Ipak, nije bilo suđeno da se
nade o dugovječnoj produktivnoj saradnji ostvare. Umjesto toga, zemlje su
počele da satanizuju jedna drugu. Ponovo se vratilo nepovjerenje i sumnje iz
vremena Hladnog rata.
Kissinger smatra da je tome prije svega
doprinijelo nedovoljno razumijevanje historijske perspektive. Za SAD, po
mišljenju bivšeg državnog sekretara, završetak Hladnog rata bila je potvrda za
Ameriku tradicionalne vjere u neizbježnost demokratske revolucije i proširenje
međunarodnog sistema, zasnovanog na vladavini prava.
Ipak, ruska historija je komplikovanija. Za
zemlju koja je vijekovima bila meta napada, kako sa zapada tako i sa istoka, bezbjednost
će uvijek imati ne samo pravnu, već i geopolitičku osnovu.
“Zadatak koji sada stoji pred nama je
objediniti oba gledišta – pravno i geopolitičko – u jednu koncepciju”,
smatra Kissinger.
On navodi da su obje strane zainteresovane
da se sadašnja nesigurna i promjenliva situacija pretvori u “novu, sve
više jednopolarnu i globalizovanu ravnotežu”.
Bivši državni sekretar piše da sadašnja
nestabilnost sama po sebi nema slične u prošlosti. Ranije su svjetske prijetnje
dolazile od zemalja koje su imale sve veću vlast. Sada se sve promijenilo:
prijetnje su sve češće posljedica nestanka državne vlasti i porasta broja
nekontrolisanih teritorija.
Kissinger je uvjeren da nijedna država,
koliko god da je moćna, nije u stanju da se sama izbori sa porastom “vakuuma
vlasti”.
“To zahtijeva stalnu saradnju SAD,
Rusije i drugih velikih država”, tvrdi on.
Cilj pregovora između SAD i Rusije treba da
bude izrada koncepcije odnosa, u okviru kojeg se može srediti nesuglasice,
smatra Kissinger.
“U formiranju jednopolarnog svijeta
Rusiju treba posmatrati kao ključni element svake nove globalne ravnoteže, a ne
kao prijetnju za SAD”, piše on u svom članku.
Bivši državni sekretar nije iznenađen
odsustvom progresa u pregovorima o Ukrajini i Siriji, jer se oni održavaju
“bez dogovorenih strateških okvira”.
Kissinger smatra da bi Ukrajina trebalo da
bude “most između Rusije i Zapada, a ne predstraža neke zemlje”.
Što se tiče Sirije, bivši šef State
Departmenta je naveo da samo “zajednički napori SAD i Rusije koordinirani sa
drugim velikim državama mogli bi da stvore model za pronalaženje mirnog
rješenja na Bliskom istoku, a možda i u drugim mjestima”.
(The Bosnia Times, sputniknews.com)
