Piše: Jennifer Steinhauer, thebosniatimes.ba
Obimno hakiranje računarskih sistema američke vlade, gotovo izvjesno orkestrirano iz Kremlja, potcrtava jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova koje ruski predsjednik Vladimir Putin predstavlja dolazećoj Bidenovoj administraciji.
Nema nikakve sumnje da je Putin nesrećan što se završava Trumpova era, obilježena stavom “ne vidi zlo” prema Rusiji. Možda njegov odnos sa Josephom Bidenom neće biti neprijateljski, ali pun tenzija svakako hoće.
Mnogi od Bidenovih ključnih ciljeva – povratak na kontrolu naoružanja, bitka protiv klimatskih promjena, okončavanje pandemije koronavirusa i stabilizacija Bliskog istoka – iziskivat će saradnju sa ruskim liderom koji je prilično nenaklonjen zapadnim interesima.
Biden i njegov tim za nacionalnu sigurnost moraju da pronađu način da krenu dalje čak i suočeni sa Kremljom čije trupe izazivaju američke vojnike u prekomorskim konfliktnim zonama, i čiji su se hakeri umiješali u izbore u Sjedinjenim Državama.
Iako je Putin bio jasni rival tokom Obamine ere, kada je Biden bio potpredsjednik, sada će se novi stanar Bijele kuće suočiti sa mnogo odvažnijim ruskim liderom, koji radi na jačanju interesa svoje zemlje ne samo u onome što Moskva naziva svojim dvorištem, već i u Zapadnoj Evropi, Africi, Latinskoj Americi i na Arktiku.
Putin je postao prijetnja i u Sjedinjenim Državama, sa ljudima koji zatrpavaju društvene mreže dezinformacijama i mIješaju se u izborni proces.
“Rusija nije više klasična, konvencionalna nuklearna sila. Ona je sada lukava hibridna prijetnja”, kaže Fiona Hill, koja je provela više od dvije godine na poziciji prvog savjetnika za ruska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost u administraciji Donalda Trumpa.
“Obama je nipodaštavao Ruse, nazivajući ih regionalnom silom; oni nisu željeli previše misliti o Rusiji”, kaže ona. “Ali svijet se potpuno promijenio. Biden ne može biti Obama. Morat će naučiti razmišljati drugačije.”
Biden ima ograničenu, ali svadljivu osobnu historiju sa Putinom, sa kojim se susreo samo jednom, tokom svoje posjete Moskvi 2011, kada je Putin bio premijer. Nakon dugog i “argumentiranog” zvaničnog sastanka, kako se prisjetio u svojim memoarima, Putin i on su prešli u kancelariju premijera na privatni razgovor.
“Gospodine premijeru, u oči vas gledam”, sjeća se Biden da mu je rekao uz smiješak, što je bila aluzija na tvrdnje predsjednika Georga Busha da je učinio isto i vidio Putinovu “dušu”.
“Mislim da vi uopće nemate dušu”, Biden je navodno rekao Putinu. Ruski lider nije bio previše uzrujan, odgovorivši, takođe uz smiješak, “Razumijemo se nas dvojica”.
Mnogi od viših savjetnika Joa Bidena i dalje su ljuti zbog miješanja Moskve u izbore 2016. Putin je takođe postao mnogo mračniji, a posljednji primjer je pokušaj ubistva opozicionog lidera Aleksa Navaljnog nervnim gasom, zbog čega se Biden zarekao da će “Putinov režim odgovarati za svoje zločine”.
Kada su prošlog ljeta tri ruska ratna broda ušla u teritoriju Amerike nadomak Aljaske, otjeravši komercijalne brodove za ribolov, Trumpova administracija nije reagirala. Bio je to jedan od bliskih susreta prošle godine koji su mogli podići tenzije u odnosima, a koje će Biden, vjerovatno, biti manje spreman prećutati.
Pa ipak, stručnjaci za Rusiju kažu da se ne može izbjeći dvostruki kolosjek, u kojem će Sjedinjene Države pokušati obuzdati ambicije Kremlja, ali u isto vrijeme sarađivati sa Moskvom o međunarodnim pitanjima.
Bidenovi zvaničnici vjerovatno će vrlo brzo doći u bliski kontakt sa Kremljom, u pokušaju da produže sporazum Novi START, ugovor iz Obaminog doba koji ograničava ruski i američki strateški nuklearni arsenal na po 1.550 bojevih glava po državi. Taj pakt ističe 5. februara.
Rusija je takođe bila dio nuklearnog sporazuma sa Iranom koji je potpisan 2015. godine, a iz kojeg se Trump povukao tri godine kasnije. Biden je obećao da će uraditi sve da se Amerika vrati, ali to će zahtjevati još pregovora i sa Teheranom i sa Moskvom.
I neka druga pitanja pojavila su se u posljednje četiri godine, uključujući klimatsku krizu i pandemiju koronavirusa. Sve to pravit će dodatni pritisak na Moskvu da sarađuje.
“Mislim da će s vremenom Rusija morati mijenjati svoj pristup, ne uslijed našeg pritiska, već zbog velikih pomjeranja u klimatskim promjenama”, kaže Fiona Hill, osvrćući se i da je topljenje leda dovelo do trke za pomorske puteve oko Arktika u blizini Aljaske, koji ranije nisu ni postojali.
Na Bidena će vjerovatno pritisak da se obračuna sa Putinom, poslije četiri godine Trumpovih ustupaka, praviti i demokrate i republikanci.
“Putinova tri cilja su da održi svoju moć, da vrati sferu uticaja oko Rusije i da ponovo postane velika sila od globalnog značaja”, kaže senator Jack Reed iz Rhode Islanda, najviše pozicionirani demokrata u Komitetu za oružane snage. Biden će, dodaje on, morati tijesno sarađivati sa saveznicima da bi obuzdao Putina.
Možda je najveća zaostavština Trumpove ere, kada je riječ o Rusiji, uloga koju je Kremlj igrao u američkoj domaćoj politici. Intervencijama u izbore 2016. Putin je, po mišljenju mnogih Amerikanaca, pomogao Trumpu da pobijedi.
Izazov za Bidena će biti da sve to zaboravi, kaže Fiona Hill.
“Veliki je rizik da se želite osvetiti za nešto što se dogodilo 2016. godine”, objašnjava ona.
(TBT, NYT)