NACIONAL
Više od polovine
upisanih stranaka predstavljaju stranke nacionalnih manjina. Najbrojnije u
zvaničnom registru su stranke bošnjačke nacionalne manjine. Njih ima ukupno 12
u ovom trenutku
FOTO: Ljajić,
Ugljanin, Cerić, Izetbegović (public)
U Srbiji je
trenutno registrovano 59 političkih partija nacionalnih manjina, što je više od
polovine ukupnog broja upisanih u registar stranaka. Prema registru objavljenom
na site-u Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, zvanično postoji
107 političkih partija, a najbrojnije su stranke Bošnjaka, Mađara, Albanaca i
Roma. Manjinskim partijama je, podsjetimo, potrebno mnogo manje sakupljenih
potpisa za registraciju, a niži je i cenzus za njihov ulazak u republički
parlament.
Najbrojnije u
zvaničnom registru su partije bošnjačke nacionalne manjine. Njih ima ukupno 12
u ovom trenutku, a među njima najduže postoji Sandžačka demokratska partija,
osnovana 1990. godine. Devedesetih su osnovane i Stranka demokratske akcije
Sandžaka Sulejmana Ugljanina i Bošnjačko demokratska stranka Sandžaka Esada
Džudževića, obje iz 1996. godine. Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka
“najmlađa” je među njima, jer postoji tek nepune tri godine.
Kao druge po
brojnosti u registru partija izdvajaju se manjinske stranke Mađara, Albanaca i
Roma, kojih je upisano po sedam, a četvrt vijeka postoje već Partija za demokratsko
djelovanje Rize Halimija, Demokratska partija Albanaca Ragmi Mustafe i
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara koju zastupa Čonka Aron.
U registar su
upisane i četiri partije slovačke nacionalne manjine, a po tri stranke broje
Bugari, Vlasi, Bunjevci i Rusi. Ruske partije zastupaju Dragan Cvetković –
Stranka Rusa Srbije, Slobodan Nikolić – Ruska stranka i Slobodan Dimitrijević –
Srpsko-ruski pokret. Hrvati, Rumuni i Rusini imaju po dvije političke stranke
registrirane u Srbiji. Registrovane su, takođe, Demokratska partija Makedonaca,
Crnogorska partija Mila Milojka, Građanska inicijativa Goranaca Orhana Dragaša
i Pokret Grka “Srbiza” za koju se kao zastupnik vodi Marko Stojković.
Na spisku se
nalaze i četiri ekološke ili “zelene” partije, a to su Zeleni –
Socijalna pravda, Zelena ekološka partija – Zeleni, Zeleni Srbije i Zelena
stranka. Srbija ima i dvije “seljačke” partije – Narodna seljačka
partija Marijana Ristiičevića i Ujedinjena seljačka stranka, koju zastupa
Milija Miletić. U bazi podataka nalazi se i Komunistička partija, a kao njen
zastupnik vodi se Josip Broz, zatim Pokret veterana Saše Dujovića, kao i Srpska
monarhistička stranka “Srpska sloga” koja postoji već 15 godina i
koju predvodi Ljubomir Simić.
U posljednjih pet
godina registrirano je ukupno 40 novih partija, a samo prošle godine šest, od
kojih je posljednja Srpsko ruski pokret, formirana 24. oktobra. U registru se
još nalazi i partija Ujedinjeni regioni Srbije, a kao njen zastupnik Mlađan
Dinkić, iako ta partija praktično ne postoji od izbora 2014. godine.
Najstarija –
Demokratska stranka
Najstarije
političke stranke upisane u registar Ministarstva državne uprave i lokalne
samouprave su osnovane 1990. godine i takvih ima 11. To su Demokratska stranka
kao najstarija, osnovana u februaru te godine, Srpski pokret obnove u martu, a
istog mjeseca i Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara. Iste godine
formirane su i Socijalistička partija Srbije, Liga socijaldemokrata Vojvodine,
Narodna seljačka stranka, Sandžačka demokratska partija, Demokratski savez
Hrvata u Vojvodini, Demokratska partija Albanaca, Partija za demokratsko
djelovanje i Demokratski savez Bugara.
(The Bosnia
Times, Danas)