GLOBAL
Svjetske berze su
u grču. U Londonu, New Yorku , Shanghaiu Frankfurtu ista priča – vrijednost
akcija pada, a cijena nafte dostiže svoju najnižu vrijednost od 2003,
istovremeno raste strah da će recesija u Kini povući na dno i cijelu svjetsku
ekonomiju, piše britanski The Guardian.
FOTO: Karikatura
(public)
Da bi došlo do
sudnjeg dana svjetske ekonomije, potrebno je da i ostatak svijeta bude zreo za
sopstvenu krizu i da se pokrene mehanizam koji bi problem sa istočne Azije
prenio i na ostatak svijeta.
Događaji od
protekle tri sedmice koji bi proizveli krizu nalik onoj iz 2008. godine za sada
su samo u domenu pretpostavke. Ali, ukoliko se uslovi za krizu ispune, mogli bi
da izazovu novu ekonomsku pandemiju.
Poslije svega, to
je suština globalizacije. Nacionalne ekonomije su mnogo više povezane nego što
su bile prije pola vijeka, kada su kontrola kapitala, trgovinska ograničenja i
široka javna svojina štitile nacionalne ekonomije.
Danas, promjene u
političkoj filozofiji i tehnologiji mnogo su manja prepreka za slobodan protok
dobara i gotovo nijedna za slobodan protok novca.
Kada god neka
zemlja uđe u probleme postoji rizik od zaraze. To se 1997. godine desilo na
Tajlandu kada je došlo do kolapsa nacionalne valute – bahta, što je dovelo do
domino efekta u jugoistočnoj Aziji.
Ovo se takođe
pokazalo tačnim za ono što je izgledalo kao lokalni problem u SAD. Ben
Bernanke, tadašnji direktor Federalnih rezervi odbacio je 2006. godine tvrdnje
da problemi sa hipotekarnim zajmovima za klijente sa niskom kreditnom
sposobnošću nisu prijetnja ni ekonomiji SAD, a kamoli svjetskoj. Kako je samo
pogriješio!
Direktna
izloženost Britanije prema Kini je relativno skromna. Kina se ne nalazi ni među
prvih pet vanevropskih tržišta i samo četiri odsto dobara i usluga iz
Ujedinjenog Kraljevstva završe u Kini.
Ako kineska
ekonomija udari u zid, neka zanimanja će biti ugrožena, ali to neće biti ni
približno ozbiljno kao recesija koja bi zahvatila SAD i eurozonu. Amerika je
mnogo više u igri, mada njen izvoz u Kinu učestvuje sa svega jedan odsto
BDP-a,.
Britanske banke
su međutim, druga priča. Banke kao HSBC i Standard Chartered imaju mnogo
pozajmica u Kini. Toliko da su pod većim rizikom nego neke države, ukoliko
zajmovi postanu nenaplativi, a Kina posjeduje planinu lošeg duga.
Efekat leptira...
Evo kako bi se
kriza ispoljila. Jedan način, po ekonomisti Narimanu Behravešu, je kada bi
Peking prestao da daje potporu svojoj valuti, juanu. Rezultat toga bi bio
devalvacija juana od 15-20 odsto, što bi učinio kineski izvoz jeftinijim, ali
bi poskupila roba svake druge zemlje u svijetu.
Ovo bi dovelo do
otvorenog rata valuta. Sve ostale zemlje bi uzvratile i SAD bi uvele trgovinske
sankcije na kinesku robu. Deflatorni pritisak bi se intenzivirao dok bi azijske
zemlje zatrpale ostatak svijeta svojim viškovima u prozivodnji.
Britanska
industrija čelika je to već osjetila. Kina proizvodi više čelika nego što je
potrebno za sopstveni ekonomski rast čime obaraju cijenu. Britanski proizvođači
smatraju da je nemoguće takmičiti se sa tim.
To bi, međutim
bio samo početak uništenja. Mnoge zemlje teško su zadužene u dolarima. Kina ima
nominovan dug od hiljadu milijardi dolara.
Ukoliko juan i
ostale valute rastućih tržišta devalviraju, onda će vrijednost dolarskog duga
rasti, stvarajući ozbiljan pritisak i nepodošljiv teret na najranjivije.
Zhu Min, zamjenik
direktora u Međunarodnom monetarnom fondu, objasnio je na forumu u Davosu šta
bi moglo da se dogodi.
Jednostavno, svi
investitori bi istovremeno pohrlili da napuste tržište. Likvidnost svjetske
ekonomije bi nestala, istakao je Zhu dodavši da to plaši sve.
To je svakako
istina. Oko betonskog bunkera koji ugošćava Svjetski ekonomski forum u Davosu,
“gospodari univerzuma” tiho provjeravaju novosti sa berzi na svojim
tabletima i pametnim telefonima.
Izvršne direktore
multinacionalnih kompanija ne treba podsjećati na globalnu povezanost tržišta.
U suprotnom,
dobitnici Nobelove nagrade imali bi na dijelu teoriju haosa.
Jedna od ideja
teorije je da naizgled male stvari mogu da dovedu do velikih posljedica – lepet
leptirovog krila sa jednog kraja svijeta izaziva uragan na drugom. Kina je
veoma veliki leptir.
(The Bosnia
Times, RTS)