U subotu uvečer, restoran The 1880 na Robertson Quayu, otmjenom zabavnom okrugu u Singapuru, počeo je da služi specijalne vrste jela. Hrana je poslužena u osnovi kao pileći medaljon, ali ni jedno pile nije umrlo za to. Meso je uzgajano iz mišićnih ćelija u laboratoriji i, prema navodima kompanije za snabdijevanje, predviđa titanske promjene u globalnoj prehrambenoj industriji.
Trenutne poljoprivredne tehnologije ne idu u korak sa sve većim brojem i apetitima čovječanstva, a posebno se odnosi na proizvode životinjskog porijekla. Prema težini, stočne životinje čine približno 60 procenata svih sisara na Zemlji, uključujući ljude, dok je pripitomljena živina tri puta brojnija od divljih ptica.
Uzgoj svog tog mesa troši previše vode i zemlje i proizvodi značajnu količinu metana, stakleničkih gasova. Fabrička poljoprivreda takođe predstavlja prijetnju od epidemija zbog prekomjerne upotrebe mikrobiotike i, mnogi bi kritičari tvrdili, predstavlja zapanjujuće okrutnu industriju.
Uzgojeno meso proizvodi se u sterilnom bioreaktoru bez svih problema uzgoja i klanja životinja i jedno je od mogućih rješenja. Medaljon koji se ove nedjelje poslužuje u Singapuru potiče iz kompanije Eat Just, kalifornijske kompanije koja, poput desetina drugih start-upa, radi na tome da njihov proizvod postane komercijalno održiv. Hranljive materije za ćeliju dolazile su iz rješenja koje uključuje fetalni goveđi serum, ali se očekuje da će se kasnije linije hraniti isključivo biljkama.
Tehnologija je još uvijek vrlo nova i skupa. Eat Just je ranije rekao da njegovi medaljoni koštaju 50 dolara po komadu, ali je od tada postigao „značajan napredak” u smanjenju troškova, prema izjavi portparola. Ipak, jelo servirano u The 1880 u potpunosti je u premium cijeni za piletinu, a prvi klijenti su bili učenici od 14 do 18 godina koji su pozvani nakon što su pokazali „posvećenost izgradnji bolje planete“.
Meso iz posude može postati pristupačnije kada se ekonomije razmjene, ali cijena nije jedini faktor. Biljne alternative imaju reputaciju da nisu uspjele da pridobiju širu javnost jer ne uspijevaju da preslikaju fakturu i ukus stvarnog jela i ostaju neželjen proizvod za klijentelu koja je svjesna klime.
Kultivisano meso ima bolji potencijal u tom pogledu, ali do sada se pionirske kompanije drže jednostavnijih stvari poput medaljona i hamburgera. Tehnologija još uvijek nije dostupna za laboratorijsko uzgajanje dužih mišićnih vlakana poput onih u pilećim prsima ili odresku.
Naravno, čak i ako i kada biotehnologije uspiju da naprave savršen komad govedine u posudi, pad troškova možda neće biti toliko velik koliko se nadalo. Sa tradicionalno proizvedenim mesom, koje će vjerovatno biti oporezovano na osnovu njihovog ugljeničnog otiska, siromašnijim ljudima koji i dalje žele da unos proteina koji potiče od životinja, možda ostaje treća opcija – insekti. Advokati kažu da bube mogu stvoriti efikasniju poljoprivredu i da je manje vjerovatno da će njihove bolesti uticati na ljude, pa bi cvrčci ili larve, a ne medaljoni bez klanja, mogli biti masovna hrana budućnosti.
Shvatili smo. Industrija će ukloniti domaće meso tako što će lobirati za uvođenje poreza, a obični ljudi više neće moći uzgajati svoje domaće životinje. Doista perfidno.
(TBT, Mediji)