Prošlosedmični evropski summit odgodio je oštre odluke Grčke o Turskoj tj. prolongirao ih za mart 2021., odlučivši se za ograničene sankcije turskim građanima zbog “provokativnih akcija” Ankare u Istočnom Sredozemlju zbog činjenice da je njemačka kancelarka Angela Merkel uvjerila francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da pričeka novu američku administraciju, piše grčki medij „Katimerini“.
Macron vjeruje argumentu njemačke kancelarke vezano uz Bidena (na vlast dolazi 20. januara) i promjenu politike službene Ankare.
Španija i Italija udružile su snage u obrani Turske od sankcija i još jednom naglasile važnost ove zemlje za Evropsku uniju i potrebu da “diplomaciji daju još jednu šansu”. Uz to, usprkos sve većoj iritaciji u Parizu zbog politike i retorike turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana posljednjih mjeseci, Macron dijeli bojazan njemačke kancelarke da će sukob s Ankarom Tursku dodatno gurnuti prema Moskvi i Pekingu, napominju komentatori.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je da su čelnici EU uputili strogo upozorenje Turskoj zbog njezinih operacija bušenja u istočnom Sredozemlju.
“Sankcije (protiv Turske) nisu same sebi svrha”, rekao je Mitsotakis, dodajući, međutim, da će EU odgovoriti kaznama “ako Ankara bude inzistirala na nastavku ovog provokativnog ponašanja”.
Nekoliko je čimbenika stalo na put Grčkoj prema značajnijem protuturskom odgovoru. Među njima je, možda, presudno bilo da je blok Berlin-Rim-Madrid inzistirao na mekoj liniji utjecaja na Tursku, a posebno su Talijani i Španjolci gledali negativno na mogućnost novih protuturskih sankcija.
(TBT, Mediji)
