Mnogi u svijetu su odahnuli kada je Joe Biden porazio Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Najviše razloga da odahnu imali su Bosanci, ali su dah zadržavali do konačne objave rezultata američkih izbora od straha da bi se Trump mogao izmigoljiti. Pošto se Trump toliko opirao da napusti Bijelu kuću i prizna poraz, svima je jasno da će se poželjeti vratiti u nju za četiri godine. Kako sada stvari stoje u Republikanskoj stranci niko drugi se prije njega neće kandidirati. Zato su mnogi lideri svijeta svjesni koliko brzo trebaju reagirati i nadoknaditi propušteno sa dolaskom Bidena na čelo SAD. Posebno se žuri Angeli Merkel koja je osobno pretrpjela mnoge i veoma teške udarce od Trumpa, a Njemačka kao svjetska sila skoro da je bila bačena na koljena na geopolitičkom planu.
Jedan od prioriteta koje će tandem Biden i Merkelova morati raditi jeste rješavanje krize u zemljama Zapadnog Balkana. Skoro da se može reći da je zemlja koja je žarište te krize Bosna i Hercegovina i da će stoga ona biti prioritet. Nema sumnje da će pospremanje u Bosni i Hercegovini, koje najavljuje Bidenov tim, biti temeljito, što znači da je nužno mijenjati Daytonski mirovni sporazum. O tome vrlo otvoreno pišu njemački mediji.
„DAYTON“ PROJECT
Još s desetom godišnjicom Daytonskog sporazuma najavljene su i izmjene dokumenta koji čini temelj bosanske države. „Predstavnici triju naroda imaju svoje ideje o smjeru u kojem bi se trebalo ići, ali nemaju izbora i morat će potpisati što State Department nametne“, pisali su tadašnji regionalni analitičari.
Prije otprilike dvadesetak godina u Bosni i Hercegovini se za samo glasno izgovorenu frazu “Promjena Daytonskog sporazuma” žigosalo i tvrdilo da je riječ ne samo o izdaji patriotskih načela nego i o direktnom podrivanju suvereniteta i integriteta BiH. Tek pet-šest godina poslije, ili na desetu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma, pokušavalo ga se na sve načine promijeniti.
Tada su predstavnici osam parlamentarnih stranaka u BiH pozvani su u Bruxelles da s međunarodnim predstavnicima utvrde nacrt zakona koji će im se dati na konačno potpisivanje 21. i 22. novembra u SAD-u, gdje će najviši bosanskohercegovački funkcioneri s prvim ljudima Bijele kuće obilježiti jubilarnu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Prema nekim informacijama medija koji su se tada pozivali na izvore iz međunarodnih krugova, najavljivala se čak mogućost da će lideri BiH prihvatit nacrt novog ustava BiH, a njegova konačna implementacija morala se i službeno potvrditi do 1. marta 2006.
Glasnik konačne najave promjene sadašnjeg bosanskohercegovačkog Daytonskog ustava bio američki sekretar za politička pitanja Nicholas Burns, koji je za posjeta Sarajevu medijima nedvojbeno rekao da se Daytonski ustav mora mijenjati, nazvavši Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjim uređenjem – neozbiljnom državom.
“Cilj Daytonskog sporazuma bio je da se zaustavi rat u BiH. U tom smislu sporazum je i uspio. Ali vlada SAD-a nikada nije željela da se Daytonski sporazum zacementira. Uvijek smo smatrali da se on mora modernizirati, evoluirati”, rekao je Burns 12. oktobra u Sarajevu. Pritom je istaknuo da treba aktivno raditi na uspostavljanju dužnosti jednog predsjednika Predsjedništva BiH umjesto sadašnjih triju (bošnjački, hrvatski i srpski), ojačati vladu BiH, dobiti moćnog premijera i imati jak državni parlament.
Upravo se predstavnicima političkih stranaka predstavlja takav preliminarni nacrt novog ustava BiH. Nacrt su izrađivali, ali ga još nisu bili predstavili kao službeni dokument, Amerikanci na čelu s bivšim zamjenikom visokog predstavnika u BiH, američkim diplomatom Donaldom Haysom. Predstavnici političkih stranaka i stručnjaka iz BiH do sad su održali desetke sastanaka s međunarodnim dužnosnicima o ustavnim promjena pod nazivom “Dayton project”, koji su organizirani pod pokroviteljstvom Instituta za mir SAD-a, na čijem je čelu upravo Hayes.
Prema sadašnjem, još neusuglašenom nacrtu ustava, BiH bi bila parlamentarna demokratija s centralnom vlašću, odnosno imala bi državni parlament s jakim zakonodavnim ovlastima, državnu vladu s punim izvršnim ovlastima i jednog predsjednika Predsjedništva, koji bi imao manje ingerencije od sadašnjeg tročlanog Predsjedništva BiH. Predsjednika bi birao parlament BiH, a ne građani na izborima. U tom bi slučaju on svoje ovlasti prenio na “jakog” premijera, i njegova bi dužnost uglavnom bila simbolična.
Neslužbeni se nacrt novog ustava BH sastavljao oko osam mjeseci i rezultat je razmjerno tajnih pregovora između američkih stručnjaka i diplomata s političarima iz BiH. Da je prihvaćen zamišljeni ustav, koji u cijelosti podupire američki State Department ali i službeni Bruxelles, u Federaciji BiH bi se ukinulo deset postojećih kantona zbog preskupe administracije. Entiteti u BiH (Republika Srpska i Federacija) službeno ne bi bili ukinuti ali bi imati osjetno smanjene ovlasti, i više ne bi bili odvojene “države u državi”.
SDA BiH je bila više za korjenite nego za formalne promjene, kao što je jačanje ingerencija vlade BiH, prijenos nekih ovlasti s entiteta na državnu razinu. SDA želi da se poveća broj ministarstava u vladi BiH, da se ojača uloga parlamenta BiH, da BiH ima jednog predsjednika ali sa smanjenim ovlastima te da bude podijeljena na četiri-pet multietničkih regija, ali po principu prometnih, privrednih, zemljopisnih regija.
HDZ BiH je smatrala da treba izraditi novi ustav koji će jamčiti punu jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH te da je neprihvatljiva podjela BiH na dva entiteta. Prema mišljenju predstavnika HDZ-a BiH, najprihvatljivija je opcija regionalizacija BiH na četiri ili pet regija. Stav je HDZ-ovaca sljedeće: ako se dogovori da BiH ima jednog predsjednika koji će biti biran iz jednog naroda, premijer BiH morao bi biti predstavnik drugoga, a predsjednik državnog parlamenta trećeg konstitutivnog naroda. U toj stranci smatraju da se susjedi BiH, Hrvatska i Srbija i Crna Gora, trebaju uključiti u izradu novog ustava BiH, kao što je to bio slučaj s Daytonskim sporazumom.
SDS nije željela da se susjedne države upleću u izradu ustava BiH. Predstavnici Republike Srpske izrijekom su protiv ukidanja dvaju entiteta u BiH, a i dosadašnje tročlano Predsjedništvo BiH preferiraju u odnosu na izbor “samo” jednog predsjednika. Predstavnici Republike Srpske smatraju da treba povećati broj poslanika u parlamentu BiH i dati jače ovlasti budućoj vladi BiH.
„DAYTON“ PLUS
Mediji u regionu su objavljivali informacije da će 21. i 22. novembra u SAD-u boraviti lideri BiH radi obilježavanja desete obljetnice Daytonskog sporazuma. Najavljivali su da će im se na potpisivanje dati “Dayton plus”, a svečanom ceremonijom potpisivanja novog ustava u Washingtonu predsjedat će američka državna sekretarka Condoleezza Rice. Daytonskim je sporazumom nedvojbeno zaustavljen rat u BiH, ali je činjenica da je on jedan od najkompliciranijih ikada izrađenih državnih sporazuma, kojim je predviđeno formiranje najskupljeg i najneučinkovitijeg političkog sistema, podijeljenog na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini.
To je tada priznao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown, koji je lokalnim medijima rekao da je struktura vlasti u BiH prekomplicirana te da proces pristupanja EU zahtijeva znatne promjene.
(TBT, Tim za analitiku)