REGIONAL
Srbija je istovremeno kontaktirala Rusiju
oko sistema protuzračne obrane S-300. Ruski zamjenik premijera Dmitrij Rogozin
izjavio je tako jučer u Beogradu da će Rusija razmotriti poziv Srbije za
isporuku naoružanja i sistema protuzračne odbrane (PZO) S-300 i nastojati podržati Srbiju
FOTO: (FAH)
Bileteralni odnosi Srbije i Hrvatske već
mjesecima trpe uslijed verbalnih okršaja hrvatskog i srpskog državnog vrha.
Tenzije su počele jačati kada su iz Srbije počele pristizati glasne kritike na
račun vojne parade koju je povodom 20. godišnjice operacije Oluja organizirala
Vlada Zorana Milanovića.
Tim je povodom srpski premijer Aleksandar
Vučić izjavio kako je u novijoj srpskoj historiji teško naći tužniji dan od 5.
augusta kada se, prije više od dva desetljeća, dogodila “Oluja”.
“Žrtava je više od 2.000 ubijenih i
nestalih u jednom od najvećih pogroma srpskog naroda i njegovoj stradalničkoj
prošlosti”, rekao je tom prilikom Vučić, a u kritici ga je podržao i
srpski predsjednik Tomislav Nikolić, koji je kazao kako dio “hrvatskog
naroda morati živjeti s nezaboravnom i neizbrisivom slikom kolone od 250.000
hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su, osim golog života i porodičnih
fotografija, nosili još samo beskrajnu tugu u koloni srama onih koji ih
protjeruju”.
Razmirice oko izbjegličke krize i obostrane
sankcije
Nakon izrazito eksplicitnih srpskih
provokacija Vučića i njegovih ministara, s početkom izbjegličke krize došlo je
i do drugog velikog udarca diplomatskim odnosima dviju zemalja. Zoran Milanović
i Ranko Ostojić žestoko su se obrušili na Srbiju, navodeći kako Beograd u
dogovoru s Budimpeštom, organizirano šalje izbjeglice samo na granicu s
Hrvatskom, umjesto da ih rasporedi i prema ostalim susjedima.
Vučić je demantirao navode hrvatskoga
državnoga vrha, i kriza odnosa eskalirala je sve do međusobnog uvođenja
sankcija – Hrvatska je zabranila vozilima sa srpskim registarskim tablicama da
uđu u Hrvatsku, a Srbija je zaustavila dotok hrvatske robe u zemlju.
Nakon što je Evropska unija diskretno
podržala srpsku stranu te nakon višednevnog iščekivanja, Hrvatska je popustila
te je prva ukinula sankcije 25. septembra. Nekoliko sati kasnije, isto je
učinila i Srbija.
Sukob oko balističkih projektila
Kao najnoviji u nizu povoda za međudržavno
prepucavanje poslužila je i hrvatska modernizacija Oružanih snaga, odnosno
nabavka američkih SVLR M270 sistema lansera raketa, zajedno s balističkim
projektilima ATacMS.
Srbija je na hrvatsku najavu nadogradnje
obrambenih kapaciteta reagovala žestoko. Srpski premijer Aleksandar Vučić i
srpski šef diplomacije Ivica Dačić javno su iznijeli strahove i optužbe kako se
oružje nabavlja kao prijetnja Srbiji.
“U vrijeme kada se Srbija i njezin
premijer Aleksandar Vučić, kao i cijela regija, zalažu za mir, stabilnost i
pomirenje, šokirani smo što ministar odbrane Hrvatske govori o nekontrolisanom naoružavanju,
čime se izravno upućuju prijetnje Srbiji”, navodi se u saopćenju srpskog
MUP-a objavljenog 8. januara.
S druge strane, Srbija je istovremeno
kontaktirala Rusiju oko sistema protuzračne odbrane S-300. Ruski zamjenik
premijera Dmitrij Rogozin izjavio je tako jučer u Beogradu da će Rusija
razmotriti poziv Srbije za isporuku naoružanja i sistema protuzračne odbrane
(PZO) S-300 i nastojati podržati Srbiju.
Borba za utjecaj na zapadnom Balkanu usred
narušenih odnosa Rusije i NATO-a
I tako su stvari izvedene načistac – SAD
preko Hrvatske pokušava ojačati strateško-interesnu poziciju NATO saveza, na
što Rusija uzvraća istom mjerom, nudeći garancije tradicionalnom partneru u
Beogradu, koji uprkos isticanju euroambicija nevoljko odustaje od patronata
Vladimira Putina.
Današnji apel Aleksandra Vučića, koji je
pozvao Hrvatsku da odustane od naoružavanja te poručio da će to isto učiniti i
Srbija istog trenutka kad Hrvatska potvrdi da se neće naoružavati, ne mijenja
činjenicu da je Moskva u roku od nekoliko dana bila spremna izdati odbrambene
garancije Beogradu, djelomično i u nastojanju da na taj način uvede novi nemir
i neizvjesnost u vladajuću srpsku političku garnituru, koja već godinama sjedi
na dvije stolice kada je u pitanju opredjeljivanje između Ruske Federacije i
euroatlantskih integracija.
Geopolitičko taktiziranje između globalnih
sila tako je, na kratko vrijeme, posredovano preko dvije posrnule države na
jugoistoku Evrope, s upropaštenim ekonomijama i visokim stopama nezaposlenosti,
koje se – u trenutku rastuće regionalne i globalne neizvjesnosti – busaju o
prsa vojnim nabavkama koje ne bi posramile ni mnogo veće i utjecajnije zemlje,
a koje sebi, za razliku od Srbije i Hrvatske, takvu kupovinu mogu i priuštiti.
(The Bosnia Times, Hina)
