Kao dio svoje velike kampanje pritiska na Iran, Sjedinjene Države su ranije uvele slična ograničenja za četiri pojedinca i šest tvrtki.
Američki državni tajnik Mike Pompeo obećao je dodatne sankcije Iranu “u idućim sedmicama i mjesecima”, dok je u isto vrijeme, američko Ministarstvo finansija ažuriralo svoj popis novo-sankcioniranih pojedinaca i kompanija.
Nova skupina sankcija usmjerenih protiv Islamske Republike uključuje ograničenja protiv devet pojedinaca i desetaka entiteta, uključujući zakladu Bonyad Mostazafan, povezanu s Hameneiem, i iranskim ministrom obavještajnih poslova Mahmudom Alavijem, piše na internetskoj stranici američkog Ministarstva financija.
“Američko Ministarstvo financija, Ured za kontrolu strane imovine, poduzelo je danas akciju protiv ključne pokroviteljske mreže za vrhovnog čelnika Irana, Zakladu za islamsku revoluciju Mostazafan (Bonyad Mostazafan ili Zaklada), ogroman konglomerat koji uključuje od oko 160 ekonomija u ključnim zemljama, uključujući financije, energetiku, građevinarstvo i rudarstvo”, piše na internetskoj stranici Ministarstva financija.
Prošle sedmice su SAD su uvele ograničenja usmjerena na četvoricu istaknutih Iranaca i šest lokalnih tvrtki, potezom koji je bio usko povezan sa sankcijama Washingtona koje su bile nametnute već oštećenom, naftnom sektoru Islamske Republike, uključujući i iransko Ministarstvo nafte.
Prema ruskom stalnom predstavniku u Beču, SAD moraju bez daljnjeg odgađanja, otkazati sve jednostrane sankcije Iranu, pogotovo jer su SAD 2018. napustile JCPOA.
Otprilike u to vrijeme Axios je izvijestio da je Trumpova administracija, koja je ustrajala u svojim napadima na Iran, imala cilj koristiti ograničenja, kako bi navodno život dodatno otežala Demokratu Joeu Bidenu, za kojeg neki smatraju da će pobijediti na predsjedničkim izborima te da će samim time možda nastojati vratiti SAD u Sporazum o zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja (JCPOA), iz kojeg se Trump jednostrano povukao još u maju 2018. Prema američkoj internetskoj stranici vijesti, koja je citirala dva neimenovana izraelska izvora koja su izvijestila o planiranom valu protu-iranskih ograničenja, Trumpova administracija planira postići plan koordinirajući s Tel Avivom i ostalim zaljevskim državama, prije inauguracije za novog predsjednika, koja se treba dogoditi 20. januara.
Biden je obećao tijekom kampanje za predsjedništvo da će brzo krenuti u ponovno pridruživanje nuklearnom sporazumu s Iranom, sve dok se i Iran bude pridržavao odredbi sporazuma.
Međutim, američki specijalni izaslanik za Iran Elliott Abrams izrazio je sumnju u to da će Joe Biden uspjeti poništiti sankcije nametnute, koje je Iranu nametnula administracija Donalda Trumpa.
“Pravno je tačno da predsjednik ima pravo poništiti bilo koji izvršni akt kojeg je donio ili na temelju kojeg je djelovao prethodni predsjednik. Drugo je pitanje je li to preporučljivo i politički moguće”, rekao je Abrams, napominjući kako SAD ustraju u provođenju politike maksimalnog pritiska na Teheran i u doglednoj budućnosti.
“To nije povezano s politikom, nema nikakve veze s izborima. To je vanjska politika SAD-a “.
PREKRETNICA U JCPOA SPORAZUMU
Bilateralne napetosti između Washingtona i Teherana ozbiljno su se intenzivirale nakon jednostrane odluke Trumpovog tima o povlačenju iz nuklearnog sporazuma P5+1, sklopljenog tijekom predsjedništva Baracka Obame 2015. godine. Nakon povlačenja, počelo je obnavljanje sankcija Washingtona, koje su prethodno bile ukinute prema uvjetima sporazuma. Svi ostali potpisnici sporazuma, odnosno Velika Britanija, Kina, Njemačka i Rusija, taj su potez osudili izjavili da se radi o nečemu što ima potencijal štetiti budućim odnosima zemalja sporazuma, kao i ekonomskim odnosima s Teheranom.
Kao što je predviđeno sporazumom, Islamska Republika trebala je obuzdati svoj nuklearni program i omogućiti inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posjetu i kontrolu iranskih postrojenja u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija i embarga na oružje. Sporazum je uslijedio nakon godina napetosti između Irana i međunarodne zajednice, koje su nastale zbog tvrdnji da se Teheran trudi prikriveno razvijati nuklearno oružje i da time želi podrivati međunarodnu sigurnost i mir. Te je navode Iran odbacio kao glasine i laži.
(TBT, Mediji)