“Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom virusa Covid-19 udarac je svima, a panika koja je zavladala zbog mogućnosti nestašice hrane i osnovnih potrepština svakako je dobar razlog za promisliti koliko se često neke stvari uzimaju zdravo za gotovo samo zato što su lako dostupne”, kažu Prijatelji životinja te pozivaju da se na Svjetski dan hrane razmisli o iznimno važnom aspektu prehrambenog sustava – održivosti, koju je i Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO) uvrstila kao jedno od područja na koje treba staviti naglasak.
Prijatelji životinja ističu da sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja, svakako ne uzima u obzir održivost, već vodi katastrofalnoj nestašici hrane te povećanju broja gladnih i siromašnih ljudi u svijetu. Kažu kako je uzgoj životinja za hranu strahovito rasipanje svjetskih resursa zemlje i vode.
Navode kako svake večeri oko 690 miliona ljudi ide na spavanje gladno, a istodobno se u svijetu proizvede i više nego dovoljno hrane da se nahrane svi ljudi na planetu. “Pomak k rješenju toga problema ovisi upravo o svakome od nas, jer pridonijeti boljem svijetu možemo polazeći od vlastitog tanjura”, poručuju u toj udruzi.
“Žitarice se uzgajaju i njima se hrane životinje umjesto ljudi. Dok jedni gladuju, hrana se baca na tov životinja. Ovakav rasipnički način dobivanja hrane utječe ne samo na glad u svijetu i nestašicu prirodnih resursa nego i na znatno povećanje siromaštva”, upozoravaju.
Pozivaju se na stotine istraživanja i znanstvenih studija koje navode kako se na uzgoj i prehranu životinja koje se iskorištavaju za meso, mlijeko i jaja troši golema količina resursa, fosilnih goriva, struje, vode i ogromna količina usjeva. Na globalnoj razini, kažu, više od 40 posto pšenice, raži, zobi i kukuruza odlazi u hranu za životinje u uzgoju. Radi se o gotovo 800 miliona tona hrane. No, napominju, kako tu još nisu ubrojani sva soja, sijeno i repica, što znači da se za proizvodnju stočne hrane koriste tri četvrtine ukupnih žitnica. “Umjesto toliko soje, mogu se saditi mahunarke – grah, grašak i mahune, koje će ujedno pozitivno utjecati na razine dušika u zraku”, tvrde Prijatelji životinja.
Upozoravaju i na važnost očuvanja pitke vode jer se, kako kažu, potrošnja svježe vode osmerostruko povećala tijekom posljednjega stoljeća, a 1,1 milijarda ljudi nema pristup čistoj vodi za piće. Zastrašujuće je, napominju, koliko intenzivan uzgoj životinja pridonosi potrošnji vode u svijetu te poručuju kako bi nestašica pitke vode vrlo brzo mogla postati problem za polovinu čovječanstva, što može izazvati u svijetu dosad neviđene sukobe.
“Jedini održivi način prehrane i prehrana budućnosti ona je koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla”, poručuju Prijatelji životinja te ističu kako diljem svijeta sve više ljudi odabire vegansku prehranu ili barem većinski biraju biljne prehrambene proizvode jer svakoga dana raste svijest da je to jedini način na koji možemo prehraniti rastuću svjetsku populaciju i očuvati planet.
(TBT)
