Američki politički analitičar Ishaan Tharoor kaže da obični ljudi koji žive u mnogim epicentrima kriza na Bliskom istoku – od ratnih područja u Siriji, Jemenu i Libiji do nefunkcionalnih i oslabljenih zemalja poput Libana i Iraka – ne brinu previše o tome hoće li Donald Trump ili njegov demokratski izazivač Joe Biden biti u Bijeloj kući iduće godine.
U članku objavljenom u američkom listu The Washington Post, istaknuo je da su trenutna Trumpova administracija i ona kojoj je ranije Biden služio na mjestu potpredsjednika svjedočile isprepletenim i složenim sukobima u regiji, od kojih su pokušavale pobjeći, ali ni jedna od njih nije u tome uspjela.
Umjesto toga, američke zračne kampanje su se intenzivirale, a američke trupe ostale i dalje raspoređene u mnogim zemljama regije. Iako je Washington izrazio želju da se povuče s Bliskog istoka, na tom putu je naišao na poteškoće.
Različite budućnosti
Prema Tharooru, Biden i Trump predstavljaju dvije izrazito različite budućnosti za neke političke elite u regiji, posebno za vodstvo u Izraelu i neke naftom bogate arapske zemlje koje su pohvalile Trumpa kad se okrenuo protiv jednog od glavnih postignuća svog prethodnika Baracka Obame u regiji. Trump je poništio učešće svoje zemlje u nuklearnom sporazumu s Iranom i ponovno uveo sankcije toj zemlji, zagovarajući politiku “maksimalnog pritiska” na režim u Teheranu.
Trump je usvojio novi pristup izraelsko-palestinskom mirovnom procesu koji je u potpunosti favorizirao interese izraelske ekstremne desnice. Iako je ova politika naljutila Palestince, naišla je uglavnom na prigušeni protest drugih arapskih čelnika.
Prema Tharooru, pobjeda demokrata na izborima u novembru mogla bi biti signal za mogućnost dramatičnih promjena u oba suparnička tabora. Ako Biden pobijedi, njegova će administracija nastojati popraviti štetu koju je Trump nanio nuklearnom sporazumu s Iranom i smiriti napetosti s tom državom.
Također, to će malo usporiti iskazivanje lojalnosti izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i promijeniti američku politiku prema Saudijskoj Arabiji, smatra Tharoor.
Trump i Bliski Istok
Predsjednik Trump i njegovi saveznici tvrde da su u svega nekoliko godina uključivanja u bliskoistočna politička pitanja uspjeli postići više nego njihovi prethodnici tokom desetljeća.
Autor kao primjer postignuća trenutne američke administracije na Bliskom istoku navodi dva sporazuma o normalizaciji odnosa koje su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrein sklopili s Izraelom na ceremoniji održanoj u Bijeloj kući u Washingtonu.
Još nije jasno hoće li i druge arapske zemlje slijediti primjere UAE-a i Bahreina, država koje zapravo “nikad prije nisu ratovale sa jevrejskom državom”.
Međutim, diplomatski proboj koji se dogodio odražava, prema članku u Washington Postu, promjenjivu stvarnost na Bliskom istoku, jer bi brojne arapske sile mogle vidjeti da imaju interes udružiti snage s Izraelom u sučeljavanju s “tvrdoglavim” Iranom i “sve ravnodušnijim” Sjedinjenim Američkim Državama.
Nedavna anketa je pokazala da većina Izraelaca preferira Trumpa kao predsjednika Sjedinjenih Država u odnosu na Bidena. Tharoor ne vidi iznenađenje u tom rezultatu. Trump je, kaže autor, uručio Netanyahuu niz političkih poklona, među kojima su priznavanje izraelskog suvereniteta nad Jerusalemom i Golanskom visoravni, bez izvlačenja od njega bilo kakvih ustupaka u korist Palestinaca koji i dalje trpe teret vojne okupacije.
Možda mirovni plan, koji su Palestinci odmah odbacili, može utrti put Izraelu da pripoji dijelove Zapadne obale. Međutim, Netanyahu se suočava s žestokim pravnim i političkim bitkama kod kuće, dok pojedini izraelski stručnjaci smatraju da Trumpovo blisko partnerstvo s izraelskim premijerom zapravo nije služilo izraelskim interesima, dodaje autor.
Tharoor u tekstu citira Nimroda Novika, savjetnika bivšeg izraelskog predsjednika Shimona Peresa, koji je rekao: “Kad je riječ o vidljivim stvarima – koje su se očitovale u prebacivanju američke ambasade u Jerusalem ili mirovnom sporazumu sa zemljama s kojima nikad nismo ratovali – Izrael je u daleko boljoj situaciji.”
“Međutim, kada su u pitanju sadržaj i suština, s obzirom na naša dva glavna vanjska izazova: potrebu za rješavanjem sukoba s Palestincima i potrebu za suzbijanjem iranskih nuklearnih i regionalnih ambicija, u daleko smo gorem položaju”, rekao je.
Biden i Bliski Istok
Iranski dužnosnici u svojim izjavama i govorima kažu da ih nije briga ko će pobijediti na američkim izborima. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf rekao je prošlog mjeseca da je američko neprijateljstvo prema njegovoj zemlji duboko ukorijenjeno i da neće doći do promjena u osnovnoj američkoj politici, bez obzira na to hoće li pobijediti Trump ili Biden.
Međutim, tu izjavu opovrgava priznanje unutar Irana da će administracija na čelu s Bidenom nastojati oživjeti nuklearni sporazum, te će u tu svrhu raditi na ukidanju nekih sankcija koje guše ekonomiju te zemlje.
Biden, koji uživa veliku podršku stručnjaka za vanjsku politiku u Washingtonu iz obje stranke, rekao je da će ponuditi Iranu “pouzdan put za povratak diplomatiji”. Vjerovatno će imati veću podršku evropskih saveznika, koji su u posljednjih nekoliko godina ulagali očajničke napore da uspore zamah Trumpovih pokušaja sabotaže svijeta.
“Iako je Biden pozdravio inicijative UAE-a prema Izraelu, obećao je preispitati američke odnose sa Saudijskom Arabijom i potvrdio da će poslušati pozive Kongresa da se zaustavi američka podrška ratu koji ta zemlja vodi u Jemenu”, dodao je Tharoor.
Autor u tekstu citira Kirsten Fontenrose, bivšu direktoricu za zaljevske poslove u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj administraciji, koja je izjavila da će “Biden ignorirati svaku zemlju čiji su čelnici u bliskim vezama s aktualnim predsjednikom ako preuzme dužnost. Bidenova administracija će raditi na ograničavanju prodaje oružja tim zemljama i vjerovatno ćemo vidjeti manje službenih posjeta.”
Palestina i Jemen
Stručnjaci tvrde da će se tokom Bidenovog predsjedničkog mandata pitanje palestinskih prava aktivirati više nego za vrijeme bilo koje druge prethodne administracije, u nastojanju da se oživi rješenje s dvije države koje je već dugo u zamrlom stanju.
“Ako Bidenova administracija uspije obnoviti odnos s Palestincima i ponovno uspostavi odnose s Iranom, a sve u bliskoj saradnji s Izraelom i ostalim saveznicima Washingtona u regiji, mogli bismo se naći na nešto stabilnijem Bliskom istoku”, smatra Nimrod Novik, čijom je izjavom Tharoor zaključio svoj članak.
(TBT, Mediji)