Hoće li HDZ 1990, Stranka za BiH i A-SDA biti triling nominalno manjih partija, koje će u federalnom parlamentu donijeti nedostajućih devet mandata potrebnih za novu većinu, jedno je od gorućih političkih pitanja, od kojeg umnogome zavisi i nastavak evropskog puta cijele države.
Hoće li HDZ 1990, Stranka za BiH i A-SDA biti triling nominalno manjih partija, koje će u federalnom parlamentu donijeti nedostajućih devet mandata potrebnih za novu većinu, jedno je od gorućih političkih pitanja, od kojeg umnogome zavisi i nastavak evropskog puta cijele države.
Naime, nakon što je i konačno postalo jasno da je DF Željka Komšića izašao iz vlasti u FBiH, odnosno da SBB i Fahrudin Radončić ni po koju cijenu ne žele koalirati s “Bakirom Izetbegovićem i radikalnim dijelom SDA”, Federacija je na pragu političkog haosa.
Parlamentarna većina više ne postoji, Vlada FBiH funkcionira u manjinskom formatu te, uzročno-posljedično, apsolutno niko u ovom trenutku ne može garantirati kako će se stranke ponašati u Parlamentu FBiH, odnosno da li bi u ovoj konstelaciji odnosa ijedan zakon, čak i oni reformski, imao dovoljnu podršku.
Stoga su, kako stvari stoje, moguća tri scenarija. Onaj izvjesniji, da SDA i HDZ na kraju ipak pozovu ove tri partije u vlast (a moguće i Laburističku stranku, koju predvodi kćerka Fikreta Abdića), i onaj manje izvjestan, da DF, uz pomoć SBB-a, SDP-a, HDZ 1990, BPS-a i moguće još nekih partija, iz vlasti istjera SDA i HDZ.
Negdje u sredini varira mogućnost, za političke prilike najbezbolnija, da se Radončić ipak predomisli i na kraju pruži ruku pomirenja Izetbegoviću.
Na sve ovo Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH (tri poslanika u Parlamentu), nekada iznimno snažne partije, koja posljednjih godina tavori na marginama opozicije, mogućnost ulaska u vlast ostavlja otvorenom.
“Bilo je nekih telefonskih kontakata i najava, ali još se nismo sreli i razgovarali, vjerujem da će sastanak biti narednih dana. Odgovorićemo na svaki poziv u nastojanju da građani prestanu biti taoci ljudi koji se ne mogu baš ni o čemu dogovoriti”, naglašava Jerlagić.
I Martin Raguž, lider “devedesetke”, koja u Parlamentu participira sa četiri poslanika, ovu mogućnost ne isključuje, ali uz jasne preduslove.
“Ključna pozicija HDZ 1990 je da parlamentarne većine treba da se formiraju na programskim osnovama i evropskim reformskim politikama, a ne na konceptu podjele pozicija, što smo imali dosad. Ovo je zaista alarmantno stanje i pitanje je da li će se stvoriti uslovi da se redefinira evropski pristup na temeljima zdrave većine”, kaže Raguž.
Ističe da HDZ 1990 nema potrebu za žurbom “dok se ne vidi hoće li se otvoriti vrata za zdraviju politiku”.
O pitanju mogućeg ulaska u vlast, ukoliko budu pozvani, u A-SDA (dva poslanika) još ne mogu konkretno govoriti.
“Istina, teško je stanje, nije dobro to što se zaustavljaju evropski procesi nakon potpisivanja zajedničke izjave, i A-SDA će u tom smislu biti konstruktivna”, kaže Jasmin Emrić, član Predsjendištva A-SDA i državni poslanik.
“Spremni smo da sudjelujemo u razgovorima, to je naša obaveza kako bi se stvorio bolji ambijent jer je sve stalo u FBiH, ništa ne radi”, zaključuje Emrić.
I tu se, izuzimajući još Laburističku partiju, završava krug onih kojima bi se mogla “pokrpati” parlamentarna većina.
Zaim Backović, generalni sekretar BPS-a Sefera Halilovića (četiri poslanika u Parlamentu), podsjetio je da oni imaju čvrst dogovor s DF-om o koaliranju na svim razinama, dok je Peđa Kojović, predsjednik Naše stranke (jedan poslanik), također eksplicitan.
“Mislim da bi bilo kakav poziv SDA i HDZ-a prema nama bio gubljenje vremena”, kratko je poručio Kojović.
(The Bosnia Times, Agencije)
